Foto: Miloš Ćetković

O tome je detaljnije govorio i predstavio konzervatorski projekat za rekonstrukciju i adaptaciju potencijala tvrđave Mogren arhitekta - konzervator i heraldičar Srđan Marlović iz Herceg Novog. On je u emisiji "Moj grad" na TV Budva istakao da su arheološka istraživanja tvrđave, započeta prije dvije godine, dala uvid u stanje utvrđenja, ali i otkrila neke potpuno nove podatke.

Arheološka istraživanja otkrila nove informacije, materijal za restauraciju dostupan na licu mjesta

"Možda jedan od najznačajnijih podataka je potpuno očuvana bistijerna na južnoj strani objekta, kao i do sada nepoznata potkovičasta kula. Takođe, identifikovan je sačuvan rov koji se proteže duž sjevernog zidnog bedema, kao i ostaci nekadašnjeg drvenog mosta. Utvrđeno je i da su naknadne intervencije izvedene od izvornog materijala koji je bio na kruništu samih zidina, tako da se nije unosio novi graditeljski materijal, što je jako značajno i za sam postupak restauracije, jer materijal za obnovu imamo na licu mjesta", istakao je Marlović.


Foto: Printscreen/RTV Budva, yt

Idejni projekat kompletiran

Kako navodi, budući da je prezentovan idejni konzervatorski projekat, u situaciji kada je riječ o graditeljskoj baštini koja ima potencijalnu kulturnu vrijednost, što je slučaj sa tvrđavom Mogren, crnogorski zakon nalaže da se sa njom postupa kao da je već zaštićena.

"Sve se mora sprovesti u saradnji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara i mi smo u ovom trenutku kompletirali idejni projekat, a u toku je izrada troškovnika. Idejni projekat podrazumijeva prvu fazu intervencije koja se sastoji od konsolidacije, sanacije i dovođenja u red svega što smo zatekli, kao i pripreme da to utvrđenje dobije svojevrsni vid funkcionalne nadgradnje, tačnije, potencijalni sadržaj koji u taj prostor može da dođe. Ideja je da on postane jedan izuzetno fleksibilan i multifunkcionalan prostor, kako bi namjena mogla biti što šira. I same intervencije na graditeljskoj strukturi će se sprovoditi tako da ne sputavaju čitav set mogućih aktivnosti koje će se tu odvijati", kazao je on.


Foto: Printscreen/RTV Budva, yt

Cilj izgradnja održivog sistema

Kada je riječ o vremenskom okviru, Marlović ističe da je teško predvidjeti tačan period trajanja radova, te da postoji nešto što se predviđa kao vremenski okvir, ali situacija na terenu uvijek pokaže da se isti prolongira za minimum jednu trećinu predloženog vremena.

“Tako da mi ovdje možemo pričati o intervenciji koja može da traje godinu dana. I kada se radovi završe, utvrđenje može biti ponuđeno stanovništvu za upotrebu ili makar osnovni obilazak. A u narednoj fazi bi trebala da se desi jedna strogo definisana funkcija, što je već na menadžmentu da definiše. Tačnije, da li će utvrđenje biti djelimično ili potpuno dostupno i da li će se plaćati ulaz, a to su neke stvari koje predstavljaju naredni korak za dobijanje jednog održivog sistema koji može da funkcioniše. Kada graditeljsku baštinu obnovite, ona mora da prihoduje tako da može da obezbijedi tekuće održavanje”, objašnjava Marlović.

Za razumijevanje dostupnih podataka neophodno proučavanje i dokumentacije iz Bečkog ratnog arhiva

Kao važan podatak, istakao da je projekat tvrđave Mogren počeo gotovo od nule, s obzirom na nedostatak dokumentacije i na činjenicu da postojeći istorijski dokumenti pružaju idealizovane prikaze koji ne odgovaraju stvarnom stanju, te je izrada detaljne dokumentacije bila neophodna.

“To je značilo da od nule morate da radite geodetske podloge i prostorno skeniranje, da biste tek onda mogli da proizvedete crteže koji dokumentuju ono što se nalazi na terenu. To je tzv. izrada dokumentacije postojećeg stanja, i samo je ta aktivnost trajala skoro godinu dana. U arhivi postoji podatak da je to projekat iz 1860. koji je dopunjen 1882, što je samo polazište za izučavanje i ne može biti priloženo sa dokumentacijom koja se odnosi na restauraciju. To je dokument iz Istorijskog arhiva Kotora, ali ono što je zapravo značajno jeste da je za njegovo razumijevanje bilo neophodno izvaditi ozbiljnu dokumentaciju iz Bečkog ratnog arhiva koja je objašnjavala sve ono što se nalazilo na tim crtežima”, objasnio je Marlović.