Po svoj prilici taj trend se nastavio i u februaru, s obzirom da je početkom ovog mjeseca na Antarktiku po prvi put u istoriji izmjerena temperatura od preko 20 stepeni celzijusa.

Rekordne temperature u januaru uslijedile su poslije izuzetno tople 2019. godine, koja je obilježena kao druga najtoplija godina na površini planete Zemlje od kada su započeta pouzdana merenja.

Proteklih pet godina i prošla decenija su najtoplije u posljednjih gotovo 150 godina, što je pokazatelj brzog tempa promjena koje su posljedice klimatske krize.

Prema podacima NOAA, prosječna globalna temperatura kopnenih i okeanskih površina je prošlog mjeseca bila za 1,14 stepeni iznad prosjeka u 20. vijeku.

Temperature su premašile prethodni januarski rekord, zabilježen 2016. godine.

Neuobičajeno topli talas osjetio se širom većeg dijela Rusije, Skandinavije i istočne Kanade, gdje su zabilježene temperature za nevjerovatnih pet stepeni iznad prosjeka, a ponegde čak i više od toga.

Švedski grad Erebro je dostigao 10,3 stepeni, što je najviša januarska temperatura od 1858, dok je u Bostonu zabilježen najtopliji januarski dan, sa 23 stepena.

Ovaj mjesec je na Antarktiku počeo sa nekoliko temperaturnih rekorda.

Na južnom polarnom kontinentu je 9. februara po prvi put u istoriji izmjereno preko 20 stepeni, dok je prethodni rekord od 18,3 stepeni postavljen samo tri dana ranije. Naučnici upozoravaju da su ove temperature „nevjerovatne i abnormalne“.

Istraživači su zabilježili temperaturu od 20,75 stepeni na jednom ostrvu u blizini obale kontinenta.

Brazilski naučnik Karlos Šefer rekao je za AFP da „nikada nisu izmjerene toliko visoke temperature na Antarktiku“.

Prethodni rekord od 18,3 stepeni zabilježen je prošle nedjelje na ostrvu Sejmur, koje se nalazi na sjevernoj strani kontinenta.

Iako je u pitanju rekordna temperatura, Šefer kaže da to mjerenje nije dio šire studije i da stoga, samo po sebi, ne može da se iskoristi za dalja predviđanja temperaturnih trendova.

„Ne možemo da upotrebimo ovo mjerenje kako bismo predvidjeli klimatske promjene u budućnosti. To je samo znak da se nešto drugačije događa u toj oblasti“, rekao je Šefer.

Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije Ujedinjenih nacija, temperature na antarktičkom kontinentu su porasle za gotovo tri stepena tokom proteklih 50 godina, a za to vrijeme se oko 87 odsto glečera duž njegove zapadne obale „povuklo“.

Kako su naveli iz ove organizacije, tokom prethodnih 12 godina zabilježeno je „ubrzano povlačenje“ glečera zbog globalnog otopljenja.

Prošli mesec je takođe bio najtopliji januar ikad zabilježen na Antarktiku.

Naučnici upozoravaju da je globalno otopljenje dovelo do tolikog otapanja leda na Južnom polu da će se on vremenom dezintegrisati, što će izazvati rast globalnog nivoa mora za najmanje tri metra u narednim vjekovima.

NOAA je saopštila da su četiri najtoplija januara zabilježena od 2016. dok je od 2002. zabilježeno čak deset njih.

Svjetske vlade dogovorile su se 2015. da održavaju porast globalne temperature na ispod dva stepena, po uzoru na preindustrijsku eru, kako bi se spriječile katastrofalne poplave, toplotni talasi i masovno raseljavanje ljudi.

Međutim, zagrijavanje planete kojem doprinose emisije koje su posljedice ljudske aktivnosti ne pokazuje nikakve znake opadanja, a kamoli dovoljno velike da bi se ostvario cilj od ispod dva stepena i obuzdala klimatska kriza.

Stručnjaci tvrde da, najkasnije do 2030. godine, svijet mora da prepolovi emisije koje doprinose zagrijavanju kako bi postojala šansa da se izbjegnu katastrofalne posljedice klimatskih promjena.