Foto: Vlada Crne Gore
Kako je upozorio, ako se ne reaguje, onima koji organizovano šire laži ili manipulišu, biće dopušteno da kreiraju javno mnjenje Crne Gore.
„Zajednička obaveza je da spriječimo i zaustavimo organizovane kampanje širenja dezinformacija, koje često idu paralelno sa govorom mržnje. Mi to možemo da uradimo, mnogo toga već radimo“, rekao je Rudović u intervjuu agenciji Mina.
Govoreći o ulozi medija u borbi protiv tih pojava, Rudović je kazao da su mediji zaslužni za demokratske promjene i reformski put Crne Gore.
„Mediji i nevladin (NVO) sektor su zaslužni za promjene u Crnoj Gori, ne samo političke nego i promjene koje znače kontrolisanu i transparentnu vlast“, ocijenio je Rudović.
On smatra da su profesionalni i slobodni mediji, koji se drže Etičkog kodeksa novinara, prva linija odbrane od dezinformacija i lažnih vijesti.
Rudović je ocijenio da je sada teško naći održiv model funkcionisanja medija.
„To znači manje novinara u redakciji, a koji imaju više posla. Jedan novinar pokriva više radnih mjesta, za platu koja nije ponajbolja, i to je jedan od ograničavajućih faktora, ali koji ne smije biti opravdanje za neprofesionalnost“, kazao je Rudović.
On je istakao da su u Crnoj Gori najčitaniji i najgledaniji tradicionalni mediji, koji su stekli povjerenje građana.
„Pošteno se odnose prema poslu, poštuju kodeks novinara i ne dozvoljavaju da novinari budu zlouptrijebljeni. U Crnoj Gori su najuticajniji mediji koji se drže Etičkog kodeksa“, ocijenio je Rudović.
On je kazao da u Crnoj Gori tabloidi ne kreiraju javno mnjenje, ali da oni iz okruženja, kao i društvene mreže, predstavljaju velika opasnost.
„Imamo pojedine profile na društvenim mrežama, koji nijesu iz Crne Gore i koji imaju veliki uticaj. Postoji ogroman prostor za širenje teorija zavjera, određenih politika, to je prepoznato kao naš problem“, rekao je Rudović.
Istakao je da će se, zahvaljujući saradnji sa OEBS-om, uskoro imati jasnija slika šta se dešava u državi u vezi sa tim.
"Radi se istraživanje koje OEBS finansira i sprovodi u saradnji sa Direktoratom za medije, a uključena je AEM. Znaćemo gdje smo i znaćemo šta ljudi po tom pitanju imaju da nam kažu, šta naši sugrađani misle o tome, kako se sprovodi projekat medijske pismenosti. Ja mislim da je jedan od problema što većina naših sugrađana ne zna čemu to služi“, rekao je Rudović.
On je naveo da to možda djeluje kao neka dosadna tema, koja nije previše bitna.
„Jako je važno da nađemo način da zainteresujemo naše sugrađane, a oni će svoju djecu koja idu u školu, da ih zainteresujemo i plastično im objasnimo kako će nam svima pomoći to što smo medijski pismeni“, zaključio je Rudović.
(Mina)