Ilustacija: Foto: Shutterstock

Prema podacima koji je Centar za građansko obrazovanje dostavio Pobjedi Krivokapićeva vlada je dodijelila je ukupno 317 počasnih državljanstava, od kojih su čak 293 ekonomska.

Budući da je taj program podrazumijevao dodjelu crnogorskog državljanstva strancima, odnosno investitorima, koji u Crnu Goru ulože između 250.000 i 450.000 eura, to znači da je država inkasirala za taj program između 73 miliona i 250 hiljada eura i 131 milion i 850 hiljada eura. Vlada nije objelodanila za koje su projekte dodijeljena državljanstva a NVO sektor je upozorio da obični građani od tog novca nemaju koristi.

Od 317 počasnih državljanstava čak 307 predložio je premijer Zdravko Krivokapić, a ostalih 10 nije poznato. Činjenicom da nije pozato ko je predlagač krši se zakon o državljanstvu jer po članu 14 to mogu uraditi jedino trojica predsjednika: države Skupštine i Vlade.

Najviše počasnih državljanstava Vlada je dodijelila ljudima koji dolaze iz Rusije – čak 198, i sva ta državljanstva su data na osnovu ekonomskog programa. pokazuju podaci Centra za građansko obrazovanje.

Poslije Rusije, najviše „počasnih“ državljana dolazi iz Kine – 19, zatim Ukrajine i Libana – po 14.

Po devet počasnih državljanstava dodijeljeno je ljudima iz Srbije, Kazahstana i Uzbekistana, dok je iz svih ostalih zemalja crnogorski pasoš na ovakav način dobilo 45 osoba.

Vlada Crne Gore je na elektronskoj sjednici 30. decembra prošle godine donijela odluku da će biti produžen Program za sticanje državljanstva posredstvom investicija za još godinu, odnosno do kraja 2022. godine i pored žestokih kritika Evropske komisije, koje su notirane i u Izvještaju EK o Crnoj Gori za 2021. godinu.

Za sada nije poznato ima li među državljanima Ruske Federacije koji su dobili i crnogorski pasoš osoba bliskih režimu Vladimira Putina, a koje su na crnoj listi EU i SAD. – Evropska komisija je dosljedno savjetovala Crnu Goru i istakla u godišnjem izvještaju da preispita svoju šemu dodjele državljanstva investitorima. Takve šeme predstavljaju moguće rizike kao što su pranje novca, utaja poreza, finansiranje terorizma, korupcija i upliv organizovanog kriminala – upozorili su ranije Crnu Goru iz EK.

Ministarstvo ekonomskog razvoja je pak tvrdilo da je Program ekonomskog državljanstva ,,dao doprinos crnogorskoj ekonomiji, prevnstveno razvoju sjevera“.

“U prijedlogu odluke za produženje, Ministarstvo je predložilo i određene izmjene kojima se program stavlja i u službu razvoja inovacione politike čime se pojačava ekonomska koristi”, naveli su iz Ministarstva.

Pobjeda je nedavno objavila da je odlazeća Vlada za mjesec i po u 2022. godini dodijelila 43 počasna državljanstva, od čega čak dvije trećine državljanima Ruske Federacije.

Popa tražila obustavu

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori zatražila je od Vlade Crne Gore još u februaru da što je prije moguće ukine program ekonomskog državljanstva.

U pismu koje je ministru ekonomskog razvoja Jakovu Milatoviću uputila šefica delegacija EU Kristina Oana Popa navodi se da žale zbog odluke crnogorske vlade da program ekonomskog državljanstva produže na godinu.

Popa u pismu podsjeća da je EU konstantno savjetovala Crnu Goru da razmotri obustavu tog programa i da je to naglašeno u godišnjem izvještaju Evropske komisije, sa preporukom da se program obustavi što prije.

Popa i poziva na punu transparentnost kada su u pitaju stranci kojima je već odobreno državljanstvo na osnovu tog programa.

“Uzimamo u obzir odluku vlade da objavi imena osoba koje su dobile državljanstvo preko programa. Objava bi trebalo da bude kompletna i iscrpna kako bi se omogućio adekvatan nadzor”, navela je Popa.