“Priroda posla i organizacija rada u sektoru trgovine koji broji preko 36 hiljada zaposlenih, ne zahtijeva rad nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, te na ovaj način ne dovodimo poslodavce u neravnopravan položaj, a podstičemo društveno odgovorno poslovanje”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Imajući u vidu da su pokretači te ideje upravo poslodavci, iz Ministarstva su kazali da je to samo još jedan od načina na koji taj Vladin resor želi da unaprijedi položaj radnika u sektoru trgovine i da značajnije utiče na kvalitet života pojedinca, porodice i društva.

Iz Ministarsva su kazali da su na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, koja je održana u ponedjeljak, razmatrani i podržani amandmani predlagača koji se odnose na predložene izmjene.

Vlada je na sjednici 7. marta utvrdila predložene izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim je utvrđeno da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, izuzev u prodajnim objektima ili u drugim prodajnim mjestima u kojima se obavlja trgovina robe koja je neophodna radi obezbjeđenja životnih potreba građana.

Vrste prodajnih objekata i prodajnih mjesta trebalo je bliže utvrditi propisom koji donosi Vlada.

U cilju jasnog definisanja izuzetaka predlagač Zakona je amandmanski djelovao na način da se oni utvrde u samom zakonu.

Izuzeci se konkretno odnose na mogućnost rada prodajnih objekata i drugih prodajnih mjesta, a sve u namjeri zaštite javnog interesa i njih čine apoteke, specijalizovane prodavnice ili kiosci za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe i sredstava za zaštitu bilja.

Te objekte čine i benzinske stanice i prodavnice za trgovinu na malo u okviru njih, pijace, štandovi odnosno tezge, vitrine i automati izvan pijaca i pokretne prodavnice, kao i prodavnice, kiosci i automati smješteni unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka.

“Izuzeti su i štandovi i kiosci u kojima se prodaje roba za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela, kao i skladišta za trgovinu na veliko”, dodali su iz Ministarstva.

Kroz precizno definisanje izuzetaka, kako su zaključili iz Ministarstva, jasno proizilazi namjera da se omogući nesmetano funkcionisanje života građana.