„Osim toga, posebna pažnja pri priznavanju biće posvećena uključenosti praktične nastave, ali i poziciji fakulteta koji je izdao diplomu na međunarodno priznatim rang-listama“, kazao je Šehović u Skupštini odgovarajući na poslaničko pitanje.

On je rekao da je cilj zaštita malog crnogorskog tržišta od nekvalitetnih diploma, i naglasio da ništa od navedenog ne podrazumijeva zastoj u procedurama priznavanja, već samo detaljniji i temeljniji pristup.

»Crna Gora je malo tržište i potpuno je legitimno da uporedimo diplome koje dolaze iz inostranstva sa onim što su naši studijski programi, i vidimo da li oni ispunjavaju očekivane ishode znanja na način na koji se to radi na crnogorskim obrazovnim ustanovama“, kazao je Šehović.

Kako je naveo, nije im cilj da usporavaju mobilnost, već da zakonski zaštite sistem vodeći računa o njegovoj veličini i specifičnostima.

Šehović je kazao da je Crna Gora od 3. marta 2004. godine potpisnica Lisabonske konvencije, koja je osnova sistema priznavanja i čijih principa će se Crna Gora pridržavati i ubuduće.

„Preciznije, pored dosadašnje provjere statusa ustanove koja je izdala diplomu i provjere vjerodostojnosti diplome, sada biti uvedeni i dodatni kriterijumi. Ova konvencija je usvojena u okviru Savjeta Europe i ratifikovalo je 45 od ukupno 47 država članica, kao i devet država koje nijesu članice Savjeta“, naveo je on.

Šehović je ponovio i da je u prethodne dvije godine odbijeno preko 60 zahtjeva za priznavanjem visokoškolskih diploma, uglavnom zato što je postojala sumnja da se radilo o falsifikovanoj ispravi ili je isprava izdata na nelicenciranoj ustanovi.

„Takođe je u tom periodu odbijeno i priznavanje 30-ak diploma srednjoškolskih ustanova i podnesen isto toliki broj krivičnih prijava. Ukupno je stoga odbijeno priznavanje skoro 100 srednjoškolskih i visokoškolskih diploma“, precizirao je on.

Šehović je dodao da su unapređenja sistema priznavanja urađena na osnovu ekspertske, kao i analize dvije radne grupe koje je formiralo Ministarstvo prosvjete.



Mina