Foto: Vijesti

On je poručio da se izvršna vlast “mora jače i bolje okrenuti prosvjeti”.

Božović je kazao da je prosvjeta u Crnoj Gori “decenijama na margini, te da je prosvjetni radnik odavno izgubio dostojanstvo”.

“Politizacija nam je na velikom nivou… Štrajk upozorenja može da traje maksimum sat vremena i on nema veze sa minimumom procesa rada”, objasnio je Božović.

Pojasnio je da će nastava u određenim školama početi tek sat vremena nakon obavljenog štrajka.

“U nekim ustanovama može početi u 7.30, nekim u 8 sati. Ne želimo remetiti djeci nastavu tog dana”, kazao je Božović odgovarajući na pitanje novinara.

Dodao je i da su se potrudili da štrajk upozorenja obave na adekvatan način. On je, takođe, naglasio da je “ideja štrajka podržana od velikog broja prosvjetnih radnika”.

“Naši zahtjevi nijesu protiv partije, niti političkih funkcionera. Oni su za bolje prosvjetara”, kazao je predsjednik Sindikata.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore, Srđa Keković kazao je da je njegova uloga da “amortizuje zle jezike koji se čuju na društvenim mrežama povodom štrajka upozorenja”.

“Štrajk je jedan od preventivnih oblika straha koji ne nanosi štetu poslodavcu. Naprotiv, on ga upozorava”, kazao je Keković.

Ako dođe do generalnog štrajka, tvrdi Keković, nastaće pravi problem.

On je podsjetio da je 2015. donijeta norma kojom se riješila dilema minimuma procesa rada, a koja se odnosi na to da poslodavac ima mogućnost da ga sam odredi.

“Ne mora se štrajkom poštovati minimum procesa rada. Štrajk se najavljuje 24 sata ranije poslodavcu i ne nanosi mu šteta baš iz tog razloga”, objasio je Keković.

On je podsjetio da školski čas traje 45 minuta, te da će štrajk teći regularno, bez kršenja normi.

“Sindikat će odrediti minimum proces rada, ukoliko dođe do štrajka”, naglasio je.

Profesorica francuskog jezika Suzana Šalja, kazala je da je glavni cilj štrajka upozorenja reforma, a ne politizacija.

“U cilju donošenja što kvalitetnijih zakonskih rješenja i rješavanja nagomilanih problema u prosvjeti, nužno je uključiti prosvjetne radnike”, rekla je Šalja..

Naglasila je i da je jedan od zahtjeva zaštita prosjvetara od “nasilja i uznemiravanja na radu”.

“Istraživanje je pokazalo da je do 25 posto ispitanika kazalo da se ne osjećaju sigurno na radu. Nulta tolerancija je neophodna, jer samo zadovoljan prosvjetni radnik može dati pun doprinos u učionici”, kazala je Šalja.

Ona je napomenula da je nedostatak školskog prostora veoma primjetan. Naročito je loš, kaže, u glavnom gradu.

“Nedostaju najmanje tri osnovne škole i jedna gimnazija o kojoj se odavno pričalo”, rekla je.

Božović je na kraju konferencije kazao da se godinama pregovara oko prevoza prosvjetnih radnika.

“Tražimo da se makar jedan dio, s obzirom da naše plate nijesu visoke, bude plaćen. I to je jedan od zahtjeva da se prevoz prosvjetnim radnicima reguliše na bolji način”, opomenuo je Božović.

Ukoliko se reguliše broj učenika u odjeljenjima rad će, smatra, biti efikasniji.

“Izgubilo se povjerenje u obrazovanje. Naš narod kao da ne shvata da jak obrazovni sistem prati jaku državu”, rekao je Božović.

Izvor: Vijesti