Naša je obaveza da slobodu stečenu 1918. godine čuvamo, zarad žrtve naših velikih i slavnih predaka, ali i zarad napretka i sreće naših potomaka, poručeno je sinoć iz Budve.

Nekadašnji predsjednik Crne Gore Momir Bulatović je istakao da bi se radovao da su se mogli obratiti svi oni koji su bili pozvani na proslavu, te da je da 7. novembar veliki datum crnogorske prošlosti, prenosi portal In4sс.

On je osudio zabranu ulaska u Crnoj Gori srpskim intelektualcima, a skupu su se video-linkom obratili upravo oni kojima je zabranjen ulazak u Crnu Goru, istoričar Aleksandar Raković i profesor Čedomir Antić.

Skup je blagoslovio protojerej Srpske pravoslavne crkve, stavrofor Momčilo Krivokapić – arhijerejski namjesnik bokokotorski.

"Od reda ljudi ne znaju da Boka nikada nije bila Crna Gora, a da su Grbalj, Budva, Maine, Braići, Bečići i Paštrovići Boka Kotorska. Boka se ujedinila sa Srbijom direktno, a ne preko Podgoričke skupštine, naglasio je otac Momčilo i poručio: "Gore glavu srpski narode, gore glavu srpski narode Boke kotorske! Prošli su svi okupatori, pa će proći i ovi! Ničija nije gorela do zore".

Podsjetio je i da priznavanjem Kosova i ulaskom u NATO Crna Gora postaje Montenegro, te da počinje vulgarna montenegrinizacija u svim sferama.

Predsjednik Odbora za proslavu 100 godina oslobođenja Budve Marko Bato Carević kazao je da je ponosan na obilježavanje najslavnijeg datuma naše istorije, kada je poslije gotovo pet stotina godina tuđinske vlasti izvojevana sloboda.

On je istakao da naši preci nijesu imali dilemu da li treba da se bore za slobodu.

Prema njegovim riječima, Bokelji – Novljani, Kotorani, Rišnjani, Luštičani, Grbljani, Maini, Pobori, Brajići, Paštrovići, Krivošije– pravoslavci i katolici učestovali su u velikom broju u slavnoj borbi za slobodu.

–Boka Kotorska dala je svom narodu 1900 dobrovoljaca koji su se borili u redovima crnogorske i srbijanske vojske i drugih savezničkih armija, kazao je Carević, dodajući da djelo koje su za sobom ostavili – osvojena sloboda – stoji kao izvor svjetlosti i putokaz našoj i budućim generacijama.

Poginuli naši Bokelji, dodao je on, i svi drugi iz svih srpskih krajeva koji su život položili na oltar domovine, žrtvujući svoj život za život svog naroda i slobodne države podigli su sami sebi najljepši spomenik neprolazne slave koji su se urezali u sjećanje naroda zauvijek.

"Naša je obaveza da tu slobodu čuvamo, zarad žrtve naših velikih i slavnih predaka i zarad napretka i sreće naših potomaka, kazao je Carević i zaključio: „Neka živi naša vjekovna zaštitnica Rusija i naši saveznici! Neka živi naša Boka Kotorska! Živjele naše Crna Gora i Srbija! Živjela sloboda. Neka je vječan srpski narod!", zaključuje Carević.

"Ovaj veličanstveni skup pokazuje da su besmrtne i neprolazne vrijednosti koje su krasile naš narod kroz vjekove, a u centru kojih je uvijek bila sloboda", istakao je predsjednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu u Skupštini Srbije Miodrag Linta.

Drago mi je što je konačno došlo vrijeme da se srpski narod Crne Gore, srpski narod Boke Kotorske uputi ka slobodi i ka demokratiji, poručio je putem video obraćanja jedan od četvorice srpskih intelektualaca kojima je zabranjen ulazak u Crnu Goru dr Čedomir Antić, prenosi In4s.

Putem video linka obratio se i istoričar Aleksandar Raković, kojem je takođe zabranjeno da uđe u Crnu Goru.

"Srpski narode srpske Boke i srpski narode srpske Crne Gore. Režim Đukanović-Marković pokušao je da nam zabrani da vam se obratimo na velikim svečanostima povodom srpskog oslobođenja i ujedinjenja. Kao što vidite, režim u tome nije uspio. Budimo strpljivi. Mi smo svi kao narod pregurali u bilo kojoj srpskoj zemlji i okupacije koje su trajale predugo i okupacije koje su trajale kratko. I ovaj pokušaj okupacije identiteta u Crnoj Gori i srpske Crne Gore neće biti vječan. Moja osnovna poruka je – ujedinićemo srpske zemlje i oslobodićemo srpsko more", poručio je Raković.

U bogatom kulturno-umjetničkom programu učestvovali su Ivana Žigon, Danica Crnogorčević, Vuk Kostić, Lazar Nikolić, Andrijana Rudić, hor Srpsko pjevačko društvo „Jedinstvo“, Pjevačko društvo „Grbalj„, Dječki hor škole za vjeronauku parohije Mainsko-brajićke, kao i a kapela sastav Srbski pravoslavni pojci.