O tome koliko je važno baviti se nekom fizičkom aktivnošću piše "Večernji list" i navodi da je to postalo očiglednije nego ikada prije, pošto mnogi od nas sjede devet ili više sati dnevno, osim na poslu, i u automobilu, na kafi, pred televizorom.

Najčešće su se pušenje i alkohol navodili kao glavne loše navike zbog kojih su ljudi prerano umirali, a sada su loše prehrambene navike i sjedelački način života skoro jednako opasni.

Najnoviji podaci Univerziteta Belfast i Ulster, objavljeni u "Journal of Epidemiology & Community Health", pokazali su da trećina ljudi tokom vikenda provede više sati na kauču nego sjedeći za radnim stolom na radnom mjestu.

Osim što može biti loše za leđa, može biti uzrok i raznih bolesti, čak i prerane smrti.

Podaci su pokazali da je sjedenje bilo uzrok čak 70.000 smrtnih slučajeva 2016. u Velikoj Britaniji, što je toj zemlji donijelo i finansijski godišnji trošak od 700 miliona funti.

Stručnjaci upozoravaju kako dugotrajno sjedenje doprinosi i gojaznosti, što samo po sebi "vuče" niz bolesti, ali djeluje i na hormone, metabolizam i funkcije mozga.

Može čak biti i uzrok upalnih procesa u tijelu, kao i prijetnja kardiovaskularnom zdravlju, podstiče razvoj dijabetesa tipa 2, određenih vrsta raka i prerane smrti, a utiče i na pamćenje i može povećati rizik od demencije.

Treba li nam još razloga da već odlučimo da ustanemo počnemo da se krećemo, zaključuje "Večernji list".