Praznik se zove Kurban bajram jer se na taj dan prinosi žrtva - kurban (ovca ili goveče), što znači približavanje bogu približavanjem ljudima.

Prinošenje žrtve značajan je dio hadža.

Taj obred obavljaju svi koji za to imaju mogućnosti. Običaj je da se meso od kurbana dijeli sirotinji, komšijama i rodbini.

Kurban bajram se naziva i hadžijski zato što se toga dana završava glavno godišnje hodočašće Kabe u Meki.

Hadž je jedna od pet glavnih vjerskih obaveza za punoljetne pripadnike islamske vjere, ukoliko oni mogu finansirati troškove hodočašća, a da ne dovedu u pitanje opstanak i normalan život porodice.

Hadžiluk se ne smatra samo ispunjavanjem božje zapovijesti nego i dokazom jednakosti svih pripadnika islamske vjere pred Alahom, a cilj mu je i potvrda jedinstva i solidarnosti islamskog svijeta.

Svi muslimanski vjerski praznici računaju se po mjesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban bajram "pada" dva mjeseca i deset dana poslije Ramazanskog Bajrama.

Mešihat Islamske zajednice (IZ) u Crnoj Gori odlučio je da se bajram namaz neće klanjati u vjerskim objektima, zbog pogoršane epidemiološke situacije u državi.

Mešihat je svim pripadnicima islama poželio sretne bajramske blagdane.