Foto: Skupština Crne Gore

Cilj ovih izmjena, kako su obrazložili predlagači, je obezbjeđivanje uslova za efikasnije funkcionisanje školskih i upravnih odbora, kao i ostvarivanje kvalitetnijeg rukovođenja radom obrazovno-vaspitnih ustanova. Glavni motiv da se opet uvedu dva klasifikaciona perioda, kao model koji je i ranije bio aktuelan u crnogorskom obrazovnom sistemu, bio je to što su, prema objašnjenju predlagača, nastavnici bili zatrpani administrativnim poslovima. Očekuju da će se ukidanjem četiri klasifikaciona perioda smanjiti i pritisak na zaposlene u prosvjeti. Predlagači zakona su stava da nastavnicima treba da se omogući da se posvete učenicima, onome što je važno.

Kada je riječ o izboru direktora, dosadašnje zakonsko rješenje, kako je ocijenjeno, nije dalo očekivane rezultate već je izazvalo suprotan efekat.

„Umjesto da se ostvari cilj decentralizacije u postupku izbora direktora došlo je do selektivne i različite primjene u sprovođenju odredbi zakona od strane organa upravljanja ustanova, što je za posljedicu imalo da ti organi upravijanja ne izvršavaju pravosnažne sudske presude, kao i rješenja inspekcijskih organa. Takođe, po prvi put će se uspostaviti kriterijumi za izbor direktora obrazovno- vaspitnih ustanova čime se obezbjeđuje transparentnost u postupku izbora i mogućost odabira najboljih kandidata“, navodi se u obrazloženju predloženog Zakona.

Novim zakonskim propisom je predviđena i novina da članovi školskih odbora, odnosno upravnih odbora ubuduće ne treba da se tretiraju kao javni funkcioneri. Predlagači su kazali da praksa pokazuje da mnogi nijesu motivisani da budu članovi tog tijela zbog te obaveze.

Prema novom Opštem zakonu o obrazovanju, direktori škola i vrtića ubuduće će se birati na osnovu kompetencija prethodnih testiranjem, a ministar će imati ponovo pravo odlučivanja, uz obrazloženje.

Zakon predviđa da obrazovno-vaspitna ustanova dostavlja Ministarstvu prijave kandidata po konkursu za izbor direktora sa dokumentacijom, Ministarstvo razmatra prijave i dokumentaciju kandidata i sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa.

“Prvi put u izboru direktora obrazovno-vaspitnih ustanova, kandidati sa liste podliježu provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti. Provjeraće se putem testiranja u pisanoj formi i usmenim intervjuom na osnovu propisanih kriterijuma. Provjeru će raditi komisija koju obrazuje ministar, a koju pored predstavnika Ministarstva, Zavoda za školstvo, odnosno Centra za stručno obrazovanje, čini i eksterni član iz reda istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja za koju se bira direktor, što će doprinijeti izboru najkompetentnijeg kandidata”, pojasnili su ranije iz Ministarstva prosvjete za Pobjedu.

Prema važećem zakonu, direktora škola do sada je birao školski odbor, a ministar je samo potvrđivao izbor. Zakon je promijenjen prošle godine 1. maja, kako bi se, kako je tada rečeno, smanjio uticaj politike na izbor rukovodioca škola i vrtića ministra prosvjete. U međuvremenu Prosvjetna inspekcija donijela je oko dvadesetak rješenja za razrješenje direktora škola, a samo je u jednom slučaju Školski odbor postupio po nalogu inspekcije. Tada je počelo da se postavlja pitanje svrsishodnosti Prosvjetne inspekcije, ukoliko ŠO ne postupa po rješenju, već ima ingerenciju da direktora za koga je inspektor donio rješenje o razrješenju – ostavi na toj poziciji.

(Roditelji.me)