Foto: Vlada/arhiva

„Cilj nam je da svim nezaposlenima, u skladu sa potrebama tržišta rada, bude ponuđen posao u skladu sa trenutnim zakonskim rješenjima, ali isto tako smo spremni da mijenjamo postojeća rješenja tako da osobe koje više puta odbiju zaposlenje ne budu i dalje korisnici naknade za nezaposlene. Time ćemo destimulisati pasivnost osoba na Zavodu za zapošljavanje“, rekao je Spajić tokom Premijerskog sata, odgovarajući na pitanje šefa Kluba poslanika Socijaldemokrata (SD), Borisa Mugoše.

Mugošu je zanimalo kada će i na koji način biti ispunjeno jedno od ključnih obećanja Spajića, a to je puna zaposlenost, odnosno stopa nezaposlenosti ispod četiri odsto.

"Kada sam govorio o punoj zaposlenosti u Crnoj Gori, nijesam licitirao procentima, već zastupao tezu da, imajući u vidu potrebe Crne Gore za radnom snagom, koje su posebno izražene u vrijeme turističke sezone, ali i svakodnevne zahtjeve privrede za dodatnim radnicima, da će u Crnoj Gori svakom biti ponuđen posao ko želi da radi", objasnio je Spajić.

On je dodao i da Ministarstvo rada i socijalnog staranja posvećeno radi na brojnim reformama koje će javnosti biti uskoro prezentovane, od kojih se kao jedna od najznačajnijih izdvaja izmjena Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Spajić je naveo i da su kroz ekonomski program Evropa sad 1, koji je podrazumijevao smanjenje poreskog opterećenja na rad i povećanje minimalne zarade zaposlenih, pokazali da kroz stimulativnu poresku politiku mogu da utiču na unapređenje na tržištu rada.

„Prema podacima Monstata u januaru je u poređenju sa 2021. godinom, broj zaposlenih u Crnoj Gori veći oko 30 odsto. Najveći uticaj na pozitivna kretanja na tržištu rada imalo je smanjenje troškova na zarade, što je stimulisalo veliki broj poslodavaca da prethodno zaposlene u “sivoj zoni” prebace u legalne tokove, odnosno formalizuju njihovo zapošljavanje“, rekao je Spajić.

Rezultat toga je, kako je objasnio, drastično smanjenje “neformalne ekonomije” na tržištu rada, unaprijeđen radni status zaposlenih i povećani prihodi države od naplate poreza i doprinosa na zarade.

„Tržište rada je, usljed rasta privredne aktivnosti, smanjenja sive ekonomije i priliva nerezidenata, tokom prethodnih nekoliko godina bilježilo izuzetno pozitivne trendove, pa je prosječan broj zaposlenih u Crnoj Gori u prošloj godini iznosio 244,5 hiljada i veći je 9,3 odsto u odnosu na 2022. godinu“, precizirao je Spajić.

I pored pozitivnih trendova, kako je naveo, svjedoci smo da u Crnoj Gori postoji deficit radne snage, što ukazuje da su potrebe ekonomije veće od trenutnog broja zaposlenih.

"Ako tome dodamo očekivanje ubrzavanja ekonomskog rasta i ekonomsku integraciju u EU kroz pristupanje jedinstvenom ekonomskom tržištu, izražavam apsolutno očekivanje da će svi koji u Crnoj Gori žele da rade i ostvariti zaposlenje", poručio je Spajić.

On je saopštio da će se u sklopu nove Fiskalne strategije Vlade pristupiti sveobuhvatnoj poreskoj reformi, sa fokusom na smanjenje troškova rada, kako bi se na taj način poslodavci rasteretili određenog dijela troškova i stimulisali za nova zapošljavanja, odnosno stvaranje uslova za nova radna mjesta.

„Pored navedenog, sprovođenje novog investicionog ciklusa, koristeći sve investicione potencijale koje posjeduje Crna Gora, uticaće kako na rast javnih prihoda, tako i na otvaranje novih radnih mjesta“, zaključio je Spajić.

(MINA-BUSINESS)