Ilustracija, Foto: Pixabay

Tvrde da je moguće zaustaviti negativan trend uz uslove koje nije lako obezbijediti, prije svega finansijski podsticaj.

Održivost

Iz UPCG su kazali da značajan broj preduzeća posluje na pragu održivosti i svakodnevno se bore da izmire obaveze.

"Za dio preduzeća, naročito mikro i malih, kovid-19 pandemija rezultirala je potpunim izostankom prihoda. Koliko je situacija teška pokazuje i najnoviji podatak CBCG da je u blokadi 18,5 hiljada preduzeća, skoro polovina realne privrede", kažu iz UPCG i naglašavaju da država mora naći finansijsku injekciju kako bi se izbjegao krah privrede i gubitak radnih mjesta. Naveli su da je na kraju juna državni dug bez depozita bio 79,54 odsto BDP-a (3,664 milijarde eura), a sa depozitima 71,3 odsto BDP-a (3,284 milijarde), za 321 milion veći nego krajem marta, dok je 2006. iznosio 32 odsto BDP-a (700 miliona).

Smatraju da ekonomiji predstoji "vrlo oštra jesen i izuzetno hladna zima". Najavili su novi krug istraživanja o uticaju kovid-19 na poslovanje. Martovsko istraživanje pokazalo je teško stanje koje će se odraziti na radna mjesta.

"Svojevrsna potvrda su i podaci ZZZCG da je od 15. marta do kraja prošle sedmice nezaposlenost povećana za 22,26 odsto. Vrijeme je da shvatimo da očuvanje kontinuiteta poslovanja i sigurnosti prihoda, kao i jačanje solidarnosti, predstavljaju osnov politika i mjera za ekonomski oporavak i izgradnju stabilne i na krize otporne ekonomije i društva. Trenutna situacija je kompleksna i traži hitnu reakciju, pa je velika odgovornost na Vladi, predstavnicima poslodavaca i sindikata, čiji je zadatak da budu pripadnici istog tima", navode iz UPCG i ističu da je najvažnije da se sačuva svaka kompanija i radno mjesto.

"Kroz dijalog svih aktera mora se pokazati razumijevanje problema i podijeliti puna odgovornost za ono što slijedi – a slijede nam teški dani. Zato će i u periodu koji slijede napori UPCG biti usmjereni na djelovanje u svrhu očuvanja javnog zdravlja i pružanje podrške privredi, što su pitanja koja za nas predstavljaju državni prioritet", kazali su iz poslodavačke organizacije i podsjetili da su u više navrata apelovali da se zdravstvena kriza rješava istovremeno sa ekonomskom krizom.

"Insistirali smo na pravovremenom, brzom reagovanju koje je izostalo, iako bi takav pristup pomogao da mjere Vlade imaju bolji učinak", kažu u UPCG.

Reforme

Iz Privredne komore našoj redakciji su kazali da je za dugoročni oporavak ekonomije neophodno nastaviti sa strukturnim reformama koje će za rezultat imati diverzifikaciju ekonomije.

"Vrijeme za nama jasno naglašava potrebu jačanja otpornosti privrede i društva na eksterne uticaje i pojave kao što je pandemija. Pred nama je zadatak da se što više zaštitimo od negativnih uticaja i stvorimo prostor za postizanje povoljnih rezultata u sektorima na čije poslovanje ove okolnosti manje utiču - poljoprivredu i prehrambenu industriju, energetiku, drvopreradu, industriju građevinskih materijala, informaciono-komunikacione tehnologije. Da valorizujemo komparativne prednosti i prirodne resurse", navode iz PKCG i podsjećaju da je pandemija najviše uticala na turizam i saobraćaj.

"Oštar pad zabilježile su sve ekonomije pa izuzetak nije ni Crna Gora, u kojoj turizam ima visoko učešće u BDP-u od 11 odsto za pola godine", kažu iz PKCG.

U prvom kvartalu, navode, rast je bio 2,7 a u drugom pad od 20 odsto. Potrošnja domaćinstava, kao jedna od glavnih determinanti ekonomskog rasta, pala je za 15,7 odsto u II kvartalu, dok je potrošnja države porasla za 4,2 odsto, odnosno finalna potrošnja se smanjila za 11,7 odsto u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Negativni uticaj na BDP imao je i pad bruto investicija u osnovna sredstva od 28,3 odsto, a izvoz i uvoz robe i usluga bilježi pad, dok je negativni saldo ostao na nivou iz drugog kvartala prethodne godine.

"Dio štete nastale zbog uvođenja restriktivnih mjera je amortizovan brzom reakcijom Vlade, donošenjem tri paketa podrške privredi i građanima, kojima je prioritet bio očuvanje radnih mjesta (subvencionisanje zarada), olakšavanje finansijske pozicije građana i podrška razvojnim projektima u ključnim sektorima. Značajna sredstva pomoći EU za oživljavanje privrede Zapadnog Balkana, kao i intenzivna kreditna aktivnost IRF ulivaju optimizam da će privreda krenuti u pravcu oporavka u narednom periodu", kazali su iz PKCG.

MBA: Moguće je zaustaviti pad

Iz Montenegro biznis alijanse našoj redakciji su kazali da očekuju da se ovaj pad neće mijenjati do kraja godine, jer je iza nas period u kojem prioritetni sektori ostvaraju prihode. Prije svega turizam i poljoprivreda.

"U svakom slučaju, pred nama je period u kojem ćemo morati prevazilaziti brojne probleme", kažu u MBA i ukazuju da je moguće zaustaviti negativan trend, ali uz uslove koje nije lako obezbijediti.

"Prije svega potreban je finansijski podsticaj privredi. Saradnja na relaciji javni sektor", finansijske institucije – realni sektor kao rijetko kada je neophodna. Mi smo otvorena privreda, uvozno zavisna što dodatno usložnjava problem. No, i pored svega treba očekivati da će naredna godina biti uspješnija, prije svega zbog očekivanih pozitivnih kretanja u turizmu – optimisti su u ovoj biznis asocijaciji i poručuju da oporavak ekonomije zahtijeva odgovorno i snažno angažovanje svih subjekata u društvu.

Minusi u EU

Prema podacima Eurostata, prosječan pad EU ekonomija u drugom kvartalu iznosi 13,9 odsto. Pored Velike Britanije (-21,7 odsto), najveći pad bilježe mediteranske ekonomije zbog turizma – Španija 22,1 odsto, Francuska 18,9, Italija 17,7, Portugal 16,3 i Grčka 15,2 odsto. Hrvatska je zbog primjene blažih epidemioloških mjera zabilježila manji pad prihoda od turizma, a time i BDP-a od 15,1 odsto.


(Investitor)