Istraživanje, Percepcija građana i novinara o medijima u Crnoj Gori, pokazalo je da je skoro svaki drugi ispitanik, koji je bio izložen pritiscima ili ucjenama, odgovorio da su ti pritisci bili od onih o kojima je izvještavao, a svaki peti ispitanik je bio izložen pritiscima od urednika ili ekonomskih i političkih centara moći.

„Skoro svaki drugi novinar/urednik rijetko pribjegava autocenzuri, dok 39 odsto nikada ne pribjegava autocenzuri. Svaki deseti ispitanik često ili veoma često pribjegava autocenzuri obavljajući svoj posao“, pokazalo je Istraživanje koje je danas predstavljeno u Podgorici.

U Istraživanju koje je urađeno u junu, učestvovalo je hiljadu građana Crne Gore starijih od 18 godina, po popisu iz 2011. godine i 136 novinara/urednika u 11 redakcija štampanih, elektronskih i Internet medija.

Prema rezultatima Istraživanja, svaki drugi novinar/urednik nije mogao da procijeni u kojem smjeru će se kretati ekonomski položaj medija u Crnoj Gori u narednih pet godina, dok svaki treći anketirani jerekao da će se ekonomski položaj medija kretati u negativnom smjeru.

„Optimistička prognoza, o ekonomskom položaju medija u Crnoj Gori je prisutna kod 17,6% ispitanika“, kaže se u Istraživanju.

Navodi se da je približan procenat onih koji smatra da će se sloboda medija u Crnoj Gori, u narednih pet godina, kretati u pozitivnom 25 odsto, odnosno negativnom smjeru 28,7 odst.

Kako se navodi, skoro svaki drugi anketirani nije mogao da procijeni u kojem će se smjeru kretati sloboda medija narednjih pet godina.

Prema mišljenju anketiranih novinara najveći problemi sa kojima se suočavaju mediji u Crnoj Gori su loša finansijska situacija u medijima, nizak životni standard zaposlenih u medijima.

Kao najveći problemi navode se i polarizacija medijske scene,nedostatak samoregulacije, veliki broj medija u Crnoj Gori, a malo tržište, nedostatak integriteta, kredibiliteta, znanja i sposobnosti novinara/urednika.

Novinari smatraju da su najveći problemi i nelojalna konkurencija među medijima, pritisci i uticaj političkih partija, ekonomskih centara moći, NVO, organizovanog kriminala i vlasnika medija, nepristupačnost informacijama, nizak nivo slobode izražavanja, prisustvo autocenzure, medijima rukovode „istrošeni“ novinari/urednici.

Navodi se da je više od polovine anketiranih novinara 55,9 odsto je odgovorilo da se njihov obim posla povećao u odnosu na prethodnu godinu, a nešto više od jedne trećine da je obim posla identičan kao prethodne godine.

Prema rezultatima Istraživanja, skoro polovina, 49,3 odsto, ispitanika odgovorilo je da, u prosjeku, dnevno radi od 7-9 sati, a nešto više od trećine anketiranih novinara/urednika da rade do sedam sati.

„Da radi duže od devet sati dnevno odgovorilo je 14,7 odsto anketiranih. Nešto više od jedne trećine anketiranih novinara/urednika kazalo je da im se plata, u odnosu na prethodnu godinu, povećala, dok je svaki drugi novinar odgovorio da mu je plata ostala ista, a svaki deseti da mu se plata smanjila“, ističe se u Istraživanju.

Navodi se da je oko osam odsto anketiranih novinara/urednika odgovorilo da se, obavljajući svoj posao, osjeća veoma ili djelimično nesigurnim.

Veoma sigurnim se osjeća 38,2 odsto, a djelimično sigurnim 30,1 odsto anketiranih novinara/urednika. Svaki peti ispitanik je odgovorio da se osjeća ni sigurnim, ni nesigurnim.

Prema rezultatima istraživanja, građani najviše prate televiziju, a zatim internet portale i društvene mreže.

„Anketirani građani najviše pažnje poklanjaju zabavnim sadržajima, njih 34,9 odsto a zatim infomativnopolitičkim 21,6 odsto i sportskim 19,6 odsto“, navodi se u istraživanju.

Kako se navodi građani u najvećim procentima nisu saglasni sa tvrdnjom da je medijima istina na prvom mjestu, njih 54,9 odsto, kao i da mediji temeljno provjeravaju činjenice koje objavljuju, njih 50,9 odsto.

Prema navodima, najveći broj novinara nije saglasan sa tvrdnjom da su novinari nepristrasni, njih 58,1 odsto, kao i 33,1 odsto da je novinarima istina na prvom mjestu.

„Nešto više od 50 odsto građana mišljenja je da je medijima u Crnoj Gori, na prvom mjestu, stalo do interesa onih koji imaju političku moć, a zatim do interesa onih koji imaju ekonomsku moć 18,6 odsto. Da je medijima stalo, na prvom mjestu, do interesa građana stav je 13,4 odsto ispitanika“, navodi se u Istraživanju.

Skoro dvije trećine anketiranih građana i nešto više od polovine anketiranih novinara su mišljenja da su mediji u Crnoj Gori spremni da, radi povećanja tiraža i rejtinga, objavljuju senzacionalističke informacije koje nijesu uopšte ili su nedovoljno provjerene.

Nešto više od polovine anketiranih građana smatra da političke partije imaju potpuni uticaj na uređivačku politiku medija u Crnoj Gori, a svaki treći novinar smatra da vlasnici medija u potpunosti utiču na uređivačku politika medija.

Kako se navodi, više od dvije trećine ispitanika je bezuslovno ili uslovno spremno da oprosti omiljenom mediju za iznesenu neistinu na račun nekog ko mu se, iz bilo kojih razloga, ne dopada.

„Najveći procenat, oko dvije trećine, kako anketiranih građana, tako i anketiranih novinara smatra da bi, radi ukupnog poboljšanja rada i slobode medija, država trebala da finansijski pomaže medije koji ispunjavaju svoju društvenu ulogu“, kaže se u Istraživanju.

Postoji visoki stepen saglasnosti anketiranih građana i novinara da novinari u Crnoj Gori treba da imaju licencu za rad i da Zakonom o medijima treba definisati ko je novinar.

„Najveći procenat ispitanika, njih 38,6 odsto je odgovorio da medijima danas vjeruje u istoj mjeri kao i prije pet godina, a zatim po frekvenciji odgovora slijedi stav da medijima nije vjerovao ni prije pet godina, pa ne vjeruje ni danas 27,4 odsto“, piše u Istraživanju.

Iz agencije Damar kazali su da su istraživanjem bile obuhvaćene dvije ciljne grupe - punoljetni građani Crne Gore i novinari i urednici u jednom broju medija. Primarni cilj, kako se navodi bio da utvrdi stavove, mišljenja i percepciju građana i novinara o medijima u Crnoj Gori.