Enisa Kujundžić iz Instituta objasnila je da je istraživanje rađeno na uzorku 1,754 djece, od čega su 46,8 odsto bile djevojčice, a 53,2 odsto dječaci.

Prikupljeni su podaci od djece, roditelja i škola što, kako je navela, omogućava da se problem gojaznosti sagleda sa više aspekata.

„Istraživanje je pokazalo da skoro petina dječaka ima prekomjernu tjelesnu težinu, a malo iznad petine ih je gojazno“, kazala je Kujundžić na predstavljanju istraživanja i dodala da djevojčice u istom procentu kao i dječaci imaju prekomjernu masu, dok je svaka deseta djevojčica gojazna.

Prema njenim riječima, djece sa prekomjernom masom dvostruko je više u urbanim nego u ruralnim djelovima Crne Gore.

„Istraživanje pokazuje da je najviše gojazne djece u prigradskim sredinama, nešto manje u gradskim, a najmanje u ruralnim djelovima“, kazala je Kujundžić.

Prema izjavama roditelja, skoro polovina djece konzumira voće svaki dan, mliječne proizvode skoro 40 odsto mališana, povrće, meso i mlijeko skoro trećina, a ribu samo 1,7 odsto djece.

Ministar sporta, Nikola Janović, rekao je da zvanični podaci SZO govore da je fizička neaktivnost, povezana sa prekomjernim i nepravilnim unosom hrane, jedan od glavnih preduslova za nastanak gojaznosti, koja je proglašena za najčešću hroničnu bolest dječjeg doba.

Direktor IZJ, Boban Mugoša kazao je da su glavni faktori koji doprinose gojaznosti brza hrana koja se konzumira van kuće, kao i laka dostupnost te hrane, gledanje televizije, video zapisa ili korišćenje računara.

„Glavni cilj istraživanja bio je sprovođenje inicijative za nadzor djece, programa evropske kancelarije i SZO, kako bi se dobili uporedivi podaci o prekomjerenoj tjelesnoj masi i gojaznosti djece“, naveo je Mugoša.