Rezultati ankete pokazuju da je u drugom kvartalu 2020. godine došlo do pada tražnje stanovništva za kreditima, što je u skladu sa očekivanjima iskazanim u prethodnoj anketi.

“Banke smatraju da je pad tražnje u drugom kvartalu bio vođen pogoršanom ekonomskom situacijom u zemlji, usljed pojave korona virusa. Kao faktor pada tražnje banke su evidentirale, prije svega, niže zarade, smanjenje zaposlenosti, kao i lošiju situaciju na tržištu nekretnina. Takođe, na pad tražnje za kreditima prema ocjeni banaka uticalo je smanjenje i odlaganje kupovine nekretnina i trajnih potrošačkih dobara”, navodi se u dokumentu CBCG.

Banke i u narednom kvartalu očekuju pad tražnje stanovništva za kreditima, posebno za stambenim kreditima.

Prema rezultatima ankete, pad tražnje stanovištva za kreditima će, ipak, biti manji od evidentiranog u drugom kvartalu.

U narednom kvartalu, pad tražnje objašnjavaju nižom ekonomskom aktivnošću usljed pandemije korona virusa, te pogoršanim ekonomskim pokazateljima.

Takođe, na pad tražnje za kreditima prema ocjeni banaka uticaće i smanjenje i odlaganje kupovine nekretnina i trajnih potrošačkih dobara.

Prema ocjeni banaka, u drugom kvartalu 2020. godine kreditni standardi za stanovništvo su pooštreni u odnosu na prethodni kvartal. Banke su evidentirale pooštravanje standarda pri odobravanju stambenih, potrošačkih i ostalih kredita.

Banke očekuju da bi krediti odobreni stanovništvu, kako stambeni tako i potrošački i ostali krediti, mogli biti pooštreni u narednom kvartalu.

Prema ocjeni banaka na pooštravanje standarda u drugom kvartalu tekuće godine najviše je uticala pogoršana ekonomska situacija, veća nenaplativost potraživanja, veći troškovi sredstava, kao i niža spremnost na preuzimanje rizika.

Takođe, manji dio bankarskog sektora je istakao da je implementacija Odluke o makroprudencijalnim mjerama koje se odnose na kredite koje banke odobravaju fizičkim licima dodatno uticala na pooštravanje standarda.

Banke očekuju da će u i narednom kvartalu, isti faktori djelovati u smjeru pooštravanja standarda za odobrenje kredita stanovništvu.

Smanjena konkurencija, kao i veći rizik zahtij evanog kolaterala, prema ocjeni manjeg dijela bankarskog sektora mogli bi dodatno pooštriti standarde za kredite stanovništvu.

S druge strane, u pravcu ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu mogla bi djelovati jedino veća spremnost za preuzimanje rizika.

Banke ocjenjuju da su u drugom kvartalu 2020. godine kreditni uslovi pri odobravanju kredita stanovništvu u pogledu kamatnih marži i vrijednosti hipoteka bili ublaženi.

Sa druge strane, povećani zahtjevi u pogledu kolaterala i učešća depozita u odobravanju kredita stavnovništvu uticali su na pooštravanje uslova.

Banke su iskazale da kreditni uslovi u pogledu provizija i naknada, te ročnosti i grejs perioda kredita nijesu zabilježili promjene u drugom kvartalu.

U narednom kvartalu banke očekuju pooštravanje kreditnih uslova, u pogledu kamatnih marži, zahtjeva u pogledu kolaterala vrijednosti, učešća i depozita i hipoteka.

Banke očekuju da bi povećanje ročnosti i grejs perioda kredita stavnovništvu moglo ublažiti standarde ovoj kategoriji kredita.

Ukupno odobreni krediti banaka na kraju jula 2020. godine iznosili su 3,18 milijardi eura i bilježe rast od 2,6 odsto na mjesečnom nivou, dok u odnosu na jul 2019. godine bilježe rast od šest odsto.

Depoziti u bankama u julu 2020. godine iznosili su 3,3 milijarde eura, i zabilježili su neznatan rast na mjesečnom nivou, dok na godišnjem nivou bilježe pad od 3,4 odsto.

Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na ukupno odobrene kredite u julu 2020. godine iznosila je 5,36 odsto, dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa iznosila 5,87 odsto.

Na mjesečnom nivou, nominalna kamatna stopa bilježi pad od 0,05 p.p, dok efektivna kamatna stopa bilježi pad od 0,06 p.p.

Na godišnjem nivou, nominalna kamatna stopa bilježi pad od 0,24 p.p, dok efektivna kamatna stopa bilježi pad od 0,30 procentnih poena.