Foto: ilustracija/pixabay

Iz IMCG saopštili su da su izvor takvog govora različiti politički i društveni akteri, a u nekoliko slučajeva i sami mediji.

IMCG je, kako su naveli, od januara do jula ove godine zabilježio ukupno 13 spornih slučajeva, dok je tokom prošle analizirano 12.

Oni su kazali da su, slijedeći kriterijum relevantnosti i čitanosti, analizirali sadržaj objavljen u četiri onlajn medija - tri etablirana, Vijesti online, CdM i portal RTCG, kao i portal IN4S, koji nije evidentiran u registru medija Ministarstva kulture i medija.

Iz IMCG rekli su da su za svaki odabrani slučaj, o kojem su mediji izvještavali, analizirali urednički sadržaj, kao i prateće komentare čitalaca.

Oni su naveli da su pratili i objave analiziranih medija na njihovim nalozima na Fejsbuku /Facebook/, jer su u prethodnom istraživanju društvene mreže prepoznate kao kanali za širenje govora mržnje, dezinformacija i propagande.

„Tri etablirana onlajn medija, koja smo monitoringom analizirali, nijesu kreirali niti objavljivali uvredljivi, zapaljivi govor niti elemente govora mržnje“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je, sa druge strane, na portalu IN4S objavljen tekst zbog kojeg je tužilaštvo formiralo predmet da bi utvrdilo da je li tom objavom autor počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

„Iako etablirani mediji u uredničkim sadržajima nijesu izvor govora mržnje i spornog govora, oni i dalje selektivno pristupaju tom pitanju, pa u izvještajima različito vrednuju pojavu spornog govora u javnom prostoru“, kazali su iz IMCG.

Prema njihovim riječima, nedostaju neselektivna, kritička osuda uredništva u odnosu na sporni govor, kao i tekstovi kojima bi se ukazalo na štetne posljedice takvog govora po društvo.

Iz IMCG rekli su da su i tokom ovog monitoringa zabilježene osude na račun žena koje se bave javnim poslom, diskriminatorni stavovi i uvrede.

Uz to, kako su kazali, bilo je i primjera širenja uvreda zbog fizičkog izgleda društvenih aktera.

„U takvim slučajevima mediji dovoljno ne ukazuju na problem, ne pristupaju mu fenomenološki i ne ukazuju direktno na štetne posljedice takvog govora po društvo“, navodi se u saopštenju.

Kako su rekli iz IMCG, ukoliko izbjegavaju izvještavanje o spornom govoru, ili ako čitaocima ne daju dodatno objašnjenje i činjenice važne za razumijevanje, mediji rizikuju da se svrstaju na stranu onih koji neprihvatljivi sadržaj objavljuju i da budu kanal kojim će se takvi sadržaji dalje širiti.

Oni su kazali da, u odnosu na broj odobrenih komentara čitalaca na portalima, etablirani mediji postepeno unapređuju moderaciju, ali da je i dalje u komentarima primjetan sporni govor.

Iz IMCG naveli su da su posebno problematični komentari usmjereni na žene koje se bave javnim poslom, LGBTQ osobe i pripadnike manjinskih naroda.

U komentarima čitalaca, kako su kazali, prisutno je relativizovanje problematičnih izjava, kao i istorijski revizionizam.

„Osim portala RTCG, koji na Fejsbuku objavljuje oprezno birani sadržaj, nalozi ostalih analiziranih medija obiluju teškim uvredama, psovkama i spornim govorom“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da bi mediji trebalo da razmotre preuzimanje odgovornosti za sadržaj na svojim nalozima na društvenim mrežama i pažljivije filtriraju komentare korisnika.

„Tim pristupom pokazali bi da su odgovorni i odlučni u sprečavanju širenja uvredljivog govora i govora mržnje u javnoj komunikaciji. U suprotnom rizikuju gubitak kredibiliteta i sankcije“, rekli su iz IMCG.

Analiza je dio projekta „Dijagnoza i terapija slobode izražavanja, govora mržnje i etničkih tenzija“.

"Projekat sprovodi Centar za demokratiju i ljudska prava, u saradnji s partnerima, IMCG i UL info, radi podizanja svijesti o štetnosti širenja uvredljivog govora, govora mržnje i dezinformacija, kao i proaktivnog pristupa u prevenciji u suzbijanju takvih oblika nedozvoljene i nezakonite komunikacije", kaže se u saopštenju.

Iz IMCG su naveli da projekat finansira Evropska unija i kofinansira Ministarstvo javne uprave.