Ilustracija

Kako je za "Dan" rekao prof. dr Dejan Mirović, rješavanje ovog pitanja je preduslov za organizovanje prvih fer i poštenih uslova u Crnoj Gori.

"Oni će pokazati koliko je DPS na svim prethodnim izborima imao lažnih i ukradenih glasova. Ovu mjeru treba da prati i procesuiranje aktera izbornih afera „Snimak” i „Koverta”. Takođe, hitno treba smijeniti posle formiranja vlade rukovodstvo RTCG koje je javni servis pretvorilo u primitivno propagandni punkt dukljansko-DPS propagande. Konačno, radi stvaranja normalnih izbornih uslova, treba ukinuti finansiranje iz crnogorskog državnog budžeta Instituta za javnu politiku Vladimira Bebe Popovića", kazao je Mirović.

On je naveo da je Popović nezvanični ministar informisanja Srbije i Crne Gore i primitivni napadi na opoziciju i javne ličnosti uglavnom se vezuju za njega i ljude bliske njemu.

"To su sve preduslovi za stvaranje normalnog i civilizovanog izbornog procesa", istakao je Mirović.

Uprkos brojnim naporima, krovni izborni zakon u poslednje vrijeme nije mijenjan, jer nema dvotrećinske većine, koja je potrebna, u parlamentu.

Prema sudu analitičara Borisa Marića, pitanje javnih evidencija već dugo čeka da bude riješeno na pravi način.

"Jedna od tih evidencija je i birački spisak. Svaki podatak u biračkom spisku mora biti tačan i lako provjerljiv. Da bi dobili čist birački spisak moraju se u zakonitom postupku napraviti revizije evidencija rođenih, umrlih, vjenčanih, evidencije nekretnina, uvesti evidenciju provjere prebivališta, i druge. Uparivanjem svih tih evidencija mogli bi ići ka suštini reforme javne uprave, da ona za građane postane istinski servis, jednostavnih, lako dostupnih i brzih usluga. Birački spisak mora biti samo povod za dublju reformsku akciju. U suprotnom, rezultati dolaženja do preciznog biračkog spiska biće ograničeni", navodi Marić.

Neophodnost izbornih reformi isticala je i Evropska komisija, ali pri dosadašnjem stanju, vlast predvođena DPS-om nije uradila neke ozbiljnije iskorake.

Analitičar Božidar Čolaković smatra da ono što se očekuje od nove, reformske vlade diskontinuiteta jeste, između ostalog, svakako sređivanje biračkog spiska, kao ključnog preduslova za regularnost svih budućih izbora i neupitnost rezultata.

"Za očekivati je da buduća ministarstva u tu svrhu napokon regulišu problem nepostojanja adresa za veliki broj birača (barata se cifrom od oko 300.000), preklapanja adresa i slično, te na taj način odstrani jedan od brižljivo građenih mehanizama iz „sive zone”, koje je prethodna vlast obilato koristila u postizanju prednosti", ocjenjuje Čolaković.

Kako tvrdi, nesumnjivo je da će biti mnogo posla, ali se čini da je konačno došlo vrijeme da se, tri decenije po obnavljanju višestranačja, dobije birački spisak lišen sumnji u autentičnost.

"Ključni preduslov, politička volja, ispunjen je smjenom vlasti na avgustovskim izborima. Faktor vrijeme, tako bitan i limitirajući u slučaju vlade izbornog povjerenja pred izbore 2016. godine ovom prilikom radi u korist buduće vlade. Da li će biti određenih opstrukcija "iz sistema" ostaje da se vidi, mada se čini da neće biti od presudnog značaja. Uz ostale promjene u oblasti izbornog zakonodavstva trebalo bi da naredni izborni ciklus prođe bez, uvijek dosad ponavljanih ocjena bilo od domaćih aktera sa političke scene, bilo od OEBS-a – o nepravilnostima, ostvarivanju institucionalne prednosti i slično. Time bi se potvrdila demokratska zrelost društva i na djelu pokazala spremnost za usvajanje vrijednosti na kojima se temelji EU, kojoj se stremi", zaključio je Čolaković.

Nijesu poštovane zakonske obaveze

Gradonačelnici glavnog grada i prestonice, kao i predsjednici opština, bili su obavezni da donesu odluku o privremenom određivanju naziva naselja, ulica i trgova do 2. marta ove godine ukoliko to nije uradila lokalna samouprava. To je bilo predviđeno izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji koji je stupio na snagu 31. januara ove godine.

Međutim, od toga skoro da nije bilo ništa, pa ova obaveza čeka nove organe izvršne vlasti.

Odluku o privremenom nazivu naselja, ulica i trgova, predsjednik opštine bio je obavezan donijeti u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovog zakona. U praksi, to se nije desilo.

Zakonom je predviđeno da brojeve za označavanje stambenih i poslovnih zgrada nadležni organ dužan je odrediti u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog zakona.

Postavljanje tabli sa nazivima naselja, ulica i trgova i brojeva stambenih i poslovnih zgrada, nadležni organ lokalne uprave obavezan je obezbijediti u roku od pet mjeseci od stupanja na snagu zakona.


(Dan)