Ilustracija, foto: Shutterstock

Doduše, infekcija će kod većine inficiranih imati blag tok. Tako će većina ljudi na jesen, kada se očekuje sljedeći talas prehlada, već imati antitijela protiv SARS-CoV-2.

Zašto se posebno moraju zaštititi stariji ljudi?
Najugroženiji će i dalje biti stariji ljudi, kod kojih stopa smrtnosti od 65. godine naviše eksponencijalno raste. U Kini je, na primjer, stopa smrtnosti među inficiranima starim do 40 godina – 0,2 procenta, između 70 i 79 godina – 8 procenata, a među starijima od 80 godina – 14,8 procenata, prenose Agencije.

Zato bi sljedeće nedjelje trebalo povesti računa prije svega o zaštiti starijih ljudi, posebno onih koji su već oboljeli, ili su bili oboljeli, od nekih drugih bolesti. Ta rizična grupa bi trebalo da izbjegava velike skupove, koncerte i slično.

Većina umrlih od virusa je već prije inficiranja bila bolesna. Prema analizi koju je Svjetska zdravstvena organizacija sprovela u Kini, ugroženi su prije svega stariji ljudi sa bolestima srca i krvnih sudova, dijabetesom, visokim krvnim pritiskom, hroničnim oboljenjima disajnih puteva i kancerom.

Zašto su muškarci ugroženiji od žena?
Prema navodima SZO, muškarci mnogo češće oboljijevaju od SARS-CoV-virusa nego žene. Stopa srmtnosti u Kini je među muškarcima sredinom februara bila 2,8 odsto, a među ženama 1,7 odsto. Slična raspodjela je postojala još 2003. Kada je izbio SARS u Hong Kongu. Pa i „običan“ sezonski grip teže pogađa muškarce nego žene.
Imuni sistem žena je otporniji. Za to je odgovoran prije svega hormon estrogen koji podstiče rad imunosistema i snažno se bori protiv izazivača bolesti. Muški testosteron, za razliku od njega, blokira imuni sistem.

Osim toga, postoje i „genetski razlozi“, kako je to za DW rekao molekularni biolog Tomas Pičman. On kaže da su „imunorelevantni geni“, „na primjer oni koji su odgovorni za otkrivanje izazivača bolesti, kodirani na X-hromozomu“.


Pošto žene imaju dva X-hromozoma a muškarci samo jedan, tu je prednost na strani žena. Pored genetskih predispozicija, bitan je i način života. Muškarci često žive nezdravije od žena. U Kini, na primjer, puši oko 52 odsto svih muškaraca, dok ni tri odsto žena – ne puši. A pluća narušena pušenjem su osjetljivija na virus.

Zašto su djeca manje ugrožena?
Naravno da i djeca mogu da se zaraze, ali ona ne oboljevaju i ispoljavaju samo slabe simptome. Još nije tačno objašnjeno zašto je to tako. Medicina smatra da kod djece djeluje takozvani urođeni „nespecifični sistem“.

Zaštita od prvih izazivača bolesti se dobija već u fazi fetusa a kada se dijete rodi, sa majčinim mlijekom. U urođenu zaštitu organizma spadaju i ćelije koje napadaju izazivače bolesti koji u tijelo dospijevaju preko sluzokože ili kože. Ova „pasivna imunizacija“ je obično dovoljna za period dok se imunosistem djeteta ne uspostavi u punoj mjeri. A to se dešava do 10. godine života. A i poslije toga imuni sistem čitavog života ostaje sposoban da uči kako da se bori protiv drugih izazivača bolesti.

Izvor: INS4