Animirani ili crtani film je vid filmske umjetnosti. Za razliku od igranog filma, u crtanom filmu su likovi i pozadina nacrtani. U ovu se skupinu često stavljaju filmovi u kojoj ni likovi ni pozadina nisu nacrtani ali nisu niti stvarni, živi, likovi nego lutke. Države najveći proizvođači crtanih filmova su SAD i Japan.

Prvi animirani filmovi, koje nazivamo i crtanim filmovima, prikazani su u posljednjoj deceniji 19. vijeka, i bili su djelo francuskog umjetnika Emila Rejnoa. Međutim, prije 1910. godine i pojave smiješnih likova, kao što su nespretni Fantoš i dinosaurus Greti, publika se nije zanimala za animirane koliko za stvarne zabavljačke filmove.



Crtani filmovi su najčešće prikazivani prije cjelovečernjeg filma u bioskopima i trajali su otprilike pet minuta. Uskoro su otvoreni filmski studiji koji su se bavili isključivo proizvodnjom animiranih filmova. Tokom dvadesetih godina prošlog vijeka, braća Dejv i Maks Flajšer stvorili su nekoliko čuvenih animiranih junaka, kao što su Popaj i klovn Koko. Nije bilo neuobičajeno da glavni lik crtanog filma bude životinja, na primjer nevaljali mačak Feliks.

Najpoznatija animirana životinja svih vremena svakako je Miki Maus. Mikija je stvorio Volt Dizni, a prvi film u kom se pojavio bio je „Ludi avion“ iz 1928. godine. Ubrzo je publika svih godišta hrlila da vidi njegove najnovije dogodovštine, kao i dogodovštine njegovih prijatelja - Šilje, Paje Patka i Plutona.

Dizni je ipak želeo još da se isprobva sa animacijom, pa je napravio niz filmova nazvan "Smešne simfonije". Animacija u svakom filmu bila je nadahnuta poznatim djelima klasične muzike.

Ipak, njegova najodvažnija odluka bila je da snimi dugometražni animirani film. Većina kritičara smatrala je da da će se gledaoci dosađivati gledajući animirani film od 80 minuta, ali je film "Snježana i sedam patuljaka" iz 1937. godine postigao izvanredan uspjeh na blagajnama.

Od tada je Diznijev filmski studio neprikosnoven u toj grani filmske industrije. Ne treba zaboraviti ni druge velike likove, nastale u studijima Vorner Braders i Hana-Barbera.

Animacija je tehnika kojom nastaju animirani, ili crtani filmovi. Da bi se snimila jedna sekunda animiranog filma potrebno je 24 crteža. To znači da je za desetominutni film neophodno nacrtati 24.400 pojedinačnih scena. Za nastanak prvih animiranih filmova bilo je potrebno mnogo vremena i trud, pošto je pozadina svakog crteža morala biti istovetna. Animacija je doživela korenitu promenu pojavom providnih folija, na kojima su se mogle crtati samo promene koje bi odavale utisak pokreta, gesta ili izraza lica. Te folije su slagane preko pozadine, a slika koju bi zajedno davale fotografisana je kadar po kadar. Gotovo svi autori crtanih filmova koristili su ovu tehniku doskoro, kada je u masovnu upotrebu ušla računarska animacija.



Diznijev film „Priča o igračkama“ prvi je u istoriji u potpunosti nastao pomoću računarske animacije.