Foto: Printscreen
"Upravo na Dan planete Zemlje, 22. aprila 2016. godine zemlje članice UN-a potpisale su Pariski sporazum, a isti je Crna Gora ratifikovala godinu kasnije", podsjećaju iz NVO Green Home.
"Cilj ovog sporazuma je da se povećanje globalne temperature zadrži znatno ispod 2°C, uz nastojanje da to bude na nivou od 1,5°C, te obavezuje sve zemlje potpisnice da smanje vlastite emisije gasova sa efektom staklene bašte zarad ublažavanja globalnih posljedica klimatskih promjena", navode oni.
"U postizanju ovih ciljeva EU je izuzetno aktivna, te je pokretač mnogih politika u borbi protiv klimatskih promjena", istakli su.
"Tako je u martu Evropska komisija predstavila izuzetno ambiciozan predlog prvog Evropskog zakona o klimi, kojim bi se preuzeta obaveza o nultim emisijama do 2050. godine, pretvorila u obavezu sa zakonskom snagom."
"Razvojni pravac Crne Gore kao zemlje koja teži ulasku u EU trebao bi biti jasan i usklađen sa ciljevima evropskih klimatskih politika. Kako bi Crna Gora pokazala ozbiljnost u procesu pristupanja Evropskoj uniji i dostizanju nulte emisije do 2050. godine, mora da uskladi i koordinira svoje energetske i klimatske politike. U vezi sa tim, u toku je izrada Nacionalnog energetskog i klimatskog plana kao strateškog dokumenta koji će objediniti krovne politike u oblasti klimatskih promjena i energetike", saopšteno je iz Green Home.
"Većina aktivnosti u oblasti klimatskih promjena se preduzima u energetskom sektoru, te je neophodno unaprijediti energetsku efikasnost, usmjeriti razvojne projekte ka obezbjeđivanju energije iz zelenih izvora, te raditi na smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte. S tim u vezi, potrebno je ozbiljno analizirati postojeće stanje, identifikovati potencijalne prepreke sa kojima bi se svi sektori mogli susresti tokom implementacije Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, te raditi na zajedničkom pristupu ka uspješnom prevazilaženju istih", poručili su iz Green Home.
"Koliko je Crna Gora ozbiljna u postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine. upravo će pokazati kvalitet NECP-a, dok bi smjernice za identifikaciju i prevazilaženje izazova trebala da obezbijedi Nacionalna strategija niskokarbonskog razvoja, čija nam izrada predstoji u narednom periodu", zaključuju u saopštenju.