Brzo širenje nekog uzročnika plućnih bolesti prijetnja je velikom dijelu svjetskog stanovništva, jer bi moglo usmrtiti milione ljudi, a ugrožena bi bila cijela planeta, piše u izvještaju.

“Globalna pandemija takvih razmjera bila bi katastrofalna – nastali bi panika, nestabilnost i nesigurnost. Svijet na to to nije pripremljen”, ističu stručnjaci, prenosi Hina.

U izvještaju se poziva na osmišljavanje stistema koji bi efikasno otkrili i kontrolisali izbijanje bolesti.

“Kada je o pandemijama riječ, predugo svjedočimo ciklusima panike i zanemarivanja – napore pojačavamo kada smo izloženi realnoj prijetnji, a vrlo brzo na njih zaboravimo kada prijetnja prođe. Vrijeme za konkretne akcije je davno prošlo”, upozoravaju naučnici.

Najugroženije su zemlje s lošom infrastrukturom i zdravstvenim sistemom, ali ranjive su sve države.

Vještački stvoreni organizmi

Kada bi danas izbila pandemija poput španske groznice 1918. godine, posljedice bi koštale tri miliona milijardi dolara ili pet odsto svjetskog BDP-a, procijenila je Svjetska banka.

“U slučaju takve zaraze, danas, kada je svjetska populacija četiri puta veća i kada se bilo gdje u svijetu stiže za 36 sati, umrlo bi između 50 i 80 miliona ljudi. Osim visoke smrtnosti, takva pandemija izazvala bi paniku, destabilizovala nacionalnu bezbjednost i teško pogodila globalnu ekonomiju i trgovinu”, piše u izvještaju.

Iako je napredak nauke i tehnologije omogućio bolje sisteme javnog zdravstva, on je stvorio i veliki rizik, jer bi epidemiju mogli izazvati vještački stvoreni mikroorganizmi iz laboratorija.

“Svijet je u opasnosti. Ali, već imamo instrumente da spasimo nas i naše ekonomije. Ono što nam nedostaje je volja da djelujemo snažno i efikasno”, ističe se u izvještaju SZO-a.


CDM