Ilustacija, Foto: Pixabay

U ovom periodu godine posebno su osjetljive starije osobe, djeca, trudnice i oboljeli od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih, respiratornih, dijabetesa i drugih hroničnih bolesti. Izuzetno su ugroženi i radnici koji svoje aktivnosti obavljaju na otvorenom prostoru, ali i oni koji rade u neprovjetrenim i nedovoljno rashlađenim prostorijama. Posledica visokih temperatura su razna stanja koja nastaju zbog poremećaja regulacije tjelesne temperature.

Kako prepoznati i razlikovati sunčanicu i toplotni udar

Sunčanica nastaje nakon prekomjernog izlaganja tijela suncu, prije svega regije glave i vrata. Počinje jakom glavoboljom uz porast tjelesne temperature, a mogu da se jave pospanost i vrtoglavica, zujanje u ušima ili kratkotrajni gubitak sluha. Kod mladih osoba koje se dugo sunčaju česti simptomi su umor i malaksalost, a kod starijih osoba može da dođe i do gubitka svijesti.

Toplotni udar je stanje koje nastaje kada se naše tijelo pregreje u relativno kratkom vremenskom roku. Do njega dolazi naglo uslijed prekomernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama. Simptomi su tjelesna temperatura viša od 40°C, opšta slabost, topla i suva koža bez znojenja, ubrzan puls i disanje, pad krvnog pritiska, vrtoglavica, glavobolja, mučnina, povraćanje i ponekad gubitak svijesti (što može biti i prvi znak). Važno je napomenuti da toplotni udar može da nastane i uslijed dužeg boravka u okruženju vlažnog i pregrejanog vazduha (ako radite u pekari ili kraj visokih peći, ili ste duže boravili u kuhinji, pregrejanom automobilu, javnom prevozu, čak i u stanu).

Blaži oblik topotnog udara naziva se toplotna iscrpljenost i često nastaje zbog preterane fizičke aktivnosti kada je visoka spoljna temperatura a vlažnosti visoka. Karakterišu je pojačano znojenje, grčevima u mišićima, glavobolja, povraćanje, pad krvnog pritiska, malaksalost, kao i gubitak svijesti.

Prva pomoć u slučaju sunčanice

Doktori savjetuju da osobu treba odmah skloniti sa sunca, ako je moguće u rashlađenu, klimatizovanu, zamračenu i dobro provetrenu sobu, istušitrati je mlakom vodom, ili je bar umiti i staviti hladne obloge na čelo i vrat), i dati joj da pije tečnost (čaj, sok ili običnu vodu). Tečnost nemojte davati odjednom u velikoj količini, već više puta po manje Preporučuje se i odmor bez izlaganja suncu narednih nekoliko dana. Ako se stanje ne smiri obavezno se javite ljekaru jer ovi simptomi mogu da ukažu i na neke kombinovane probleme kao što su virusne ili bakterijske infekcije.

Kako pomoći kod toplotne iscrpljenosti

Osobu odmah smjestiti u hlad ili rashlađenu, po mogućstvu zamračenu prostoriju i skinuti joj odjeću. Rashladite je polivanjem mlakom vodom ili stavljanjem hladnih obloga na glavu i potiljak i dajte joj da pije rashlađenu tečnost (vodu ili neki blagi biljni čaj).

Toplotni udar i prva pomoć

Najvažnije j reći da je toplotni udar ozbiljno stanje koje, prema savjetima stručnjaka zahtjeva neodložnu ljekarsku pomoć.

Ukoliko je situacija takva da zdravstvena služba nije dostupna ili je potrebno više vremena do ukazivanja stručne pomoći, sklonite osobu sa sunca ili iz pregrejane prostorije i skinite sa nje svu suvišnu odjeću. Umijte je i istuširajte ne previše hladnom vodom. Ukoliko nemate ni vodu, neka bude izložena strujanju vazduha (dozvoljeno rashlađivanje ventilatorom). Dajte joj tečnost ukoliko njeno stanje to dozvoljava.

Oporavak od toplotnog udara zahtjeva ljekarsku konsultaciju u smjeru potrebnog vremena i ponovne izloženosti suncu ili izvoru toplote koji je bio uzrok.

Preventiva – kako se zaštititi?

Evo i univerzalnih savjeta za izbjegavanje stanja do kojih može da dovede prekomerno izlaganje suncu ili visokim temperaturama u zatvorenim prostorima:

- sklonite se sa sunca – ne izlažite se vrućini i izbegavajte boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, od 10 – 17 časova
- izbjegavajte naporan fizički rad, a ako morate, neka to bude u ranim jutarnjim časovima (od 4 do 7 ujutru)
- nosite laganu, široku odjeću svijetlih boja, od prirodnih materijala
- zaštitite glavu šeširom ili kapom sa širokim obodom i obavezno nosite sunčane naočare
- rashlađujte se tuširanjem ili se kupajte u mlakoj vodi
- redovno unosite tečnost, prije svega vodu, a supe, mlaki čajevi i svježi voćni sokovi su takođe dobar izvor tečnosti i energije kada su vrućine
- izbjegavajte alkohol, gazirane napitke i napitke sa previše kofeina i šećera
- jedite češće, neka to budu manje obilni i lagani obroci
- izbjegavajte prženu, zasoljenu, masnu hranu i hranu bogatu bjelančevinama
- uzimajte više sezonskog voća i povrća
- stambeni i radni prostor rashlađujte tako da temperatura i prostorijama u kojima boravite ne prelazi 30 stepeni u toku dana tj.24 u toku noći
- ukoliko nemate klima uređaj, ujutru adekvatno provjetrite i rashladite prostor, spustite roletne, zatvorite vrata i prozore na sunčanoj strani
- oprezno kada ulazite u vozilo koje je stajalo na suncu, prije ulaska otvorite sva vrata i gepek i sačekajte nekoliko minuta da se vozilo i površine koje dodirujete (volan i sva sjedišta) ohlade, a da se temperatura koliko – toliko izjednači
- ukoliko imate hronične bolesti i uzimate terapiju, provjerite sa svojim ljekarom uticaj toplote na djelovanje ljekova i moguće pogoršanje bolesti i reakcije


Izvor: www.zdravlje.org.rs