Ilustracija, Foto: Pixabay

Državne robne rezerve, koje su ukinute 2003. zbog neisplativosti, ove godine prijeko su potrebne. Vlada je već pokrenula rješavanje ovog pitanja, nakon što su posljedice rada u Ukrajini postale osjetnije. Naredne sedmice mogao bi biti izabran nezavisni konsultant za pitanje robnih rezervi:

"Koji ima zadatak da izradi analizu robnih rezervi u zemljama regiona, kao i u zemljama Evropske unije, da izvrši analizu unutrašnjih kapaciteta, finansijskih aspekata i da nam da konkretan predlog za institucionalizaciju dobnih rezervi u Crnoj Gori, koje su ukinute 2003. i zamijenjene interventnim nabavkama", rekla je Jasna Vujović iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.

No, dok se čeka formiranje državnih robnih rezervi, u skladištenju hrane mogli bi pomoći privrednici. Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma potpisaće memorandum o saradnji sa svim zainteresovanim trgovačkim lancima, kako bi se do formiranja robnih rezervi obezbijedio kontinuitet u snabdijevanju osnovnih životnih namirnica.

"Utvrđena je lista proizvoda koje će trgovci, po principu dobrovoljnosti, u skladu sa svojim prostornim i skladišnim kapacitetima, imati na zalihama, u većim količinama nego što je to uobičajeno. To su brašno, šećer, ulje so, zatim riža, tjestenine, meso i konzervirani mesni proizvodi", dodala je Vujović.

Nedostatak robnih rezervi pokazao je da je Crna Gora ranjiva u slučajevima krize, što bi trebalo da bude nauk za ubuduće, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.

"Kada smo imali dvije krize, koje su pratile jedna drugu - kriza izazvana ratom u Ukrajini i kovid kriza, gdje smo dolazili u situaciju da imamo zaliha stočne hrane za svega nekoliko dana. Sve to nam je poslalo jasnu poruku da treba da razmišljamo i pratimo situaciju kada su u pitanju robne rezerve", kazao je Miroslav Cimbaljević iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Crna Gora uvozno je zavisna. Samo iz Srbije uvozi oko 90 odsto poljoprivrednih proizvoda, kao što su brašno, pšenica, kukuruz i ulje. Cimbaljević navodi da bi se u narednom periodu morali fokusirati na proizvodnju:

"Iz razloga što je naša dovoljnost u proizvodnji hrane još uvijek na jako niskom nivou i da smo visoko uvozno zavisni kada su u pitanju najranjivije grupe proizvoda", dodao je Cimbaljević.

Rat u Ukrajini i kovid kriza ogolili su više nego ikada ranjivost crnogorskog sistema upravljanja hranom. Po svemu sudeći, ove jeseni nema razloga za brigu, rafovi u marketima neće biti prazni. Pitanje koje ostaje otvoreno za nadležne je da li će Crna Gora ostati uvozno zavisna u ovoj mjeri ili će u budućnosti izbjeći ovakve scenarije.

Izvor: RTCG