Marija Lazarević

Decenijama su se turistički tokovi i motivi mijenjali. Međutim, posljednjih decenija je najznačajniji motiv za putovanja odmor na plaži.

Turizam „plaže i sunca” se mijenjao. Decenijama, dok su baby boomersi (najbrojnije generacije rođene između 1946. i 1964. godine) diktirali trendove, ovaj vid turizma je najviše bio vezan za odmor i opuštanje u sunčanoj destinaciji. Međutim, kada su millenialsi (sledeće najbrojnije generacije, rođene između 1981. i 1996. godine) počeli da dominiraju, ponuda je morala da se mijenja i obogaćuje, te sada najkonkurentnije destinacije „plaže i sunca” nude potpuno drugačiji proizvod. Sada plaže sadrže sve bogatiju infrastrukturu i aktivnosti namijenjene kupačima. Tu su plažni kafići i restorani. Tu su tereni za igru i razna sredstva za zabavu u i na vodi. Tu su staze koje olakšavaju kupačima pristup aktivnoj zoni - moru, koje ne samo što olakšavaju kretanje kupačima kada je pijesak vruć, već i onima sa ograničenim kretanjem, da lakše priđu vodi.

Plaže danas sve više imaju svoj identitet, pa su neke poznate po dnevnim žurkama, neke kao porodična kupališta, neke kao sportska-kite surfing kupališta itd. Turizam „plaže i sunca” se sve više diversifikuje i prilagođava tražnji sve zahtjevnijih kupača (rezidenata i turista).

Nameće se sljedeće pitanje: Koliko košta m2 plažnog prostora ili kolika je vrijednost m2 plaže?

Ovo je veoma važno pitanje. Zašto? Zato što je plaža kao prostor najveći generator prihoda. Uzmimo u obzir sve usluge i aktivnosti na plaži, zatim sve ekonomske aktivnosti vezane za turizam određenog prostora, tj. destinacije (turistička taksa, hoteli i druge vrste smještaja, muzeji, galerije, restorani, kafići, klubovi, suvenirnice, butici, prodavnice, avio i taksi prevoz, rent-a-car, festivali, koncerti i tako dalje). Sve usluge i proizvode koje turista konzumira u destinaciji „plaže i sunca” određuju vrijednost m2 plaže.

Takođe, treba uzeti u obzir da je po podacima Svjetskog savjeta za putovanja i turizam (eng. World Travel & Tourism Council) ukupan doprinos svjetskom BDP-u u 2022. iznosio 7,7 milijarde američkih dolara. Iste godine ovaj sektor je zaposlio oko 296 miliona ljudi. (statista.com)

U jednoj od prvih studija ovog tipa rađenoj 2008. navodi se da su za 1,00 dolar uložen u održavanje plaža Miami Beach, SAD zaradile oko 1.450,00 dolara na godišnjem nivou.

Nevjerovatno? O da!

Evo ga još jedan fizički i vremenski bliži primjer. Naime, prije par godina rađena je slična studija na španskoj obali, u vrlo ekstremnom slučaju, a to je grad Benidorm, izuzetno poznat kao destinacija „plaže i sunca”. Došlo se do zaključka da za 1m2 plaže, Benidorm prihoduje i do 12.000,00 € na godišnjem nivou. Fantastično!


Foto: hellolanding.com

Da zaključimo: Plaža kao prostor je najveći generator prihoda koji možemo da zamislimo. Najjača ekonomska turistička industrija je turizam „plaže i sunca”. Ekonomski jača i tržišno konkurentnija nego ikad prije. Kontinuiranim unapređenjem naših plaža postajemo konkurentniji, ne samo na tržištu Crne Gore i regiona, već i na Mediteranu.

Marija Lazarević je 2021. godine osnovala prvu crnogorsku konsultantsku firmu posvećenu održivom razvoju turizma MariXperience d.o.o.