Događaj okupio predstavnike velikog broja institucija, Foto: portal RTV Budva

Okrugli sto upriličen je u okviru projekta "Budva za svu djecu" koji je realizovan u proteklih devet mejseci. Projekat je dio ReLOaD2 programa koji je finansijski podržala Evropske unije, a sprovodi ga UNDP u Crnoj Gori u partnerstvu sa 15 crnogorskih opština.

Na događaju koji je okupio predstavnike velikog broja institucija bilo je više riječi o unapređenju politike i pravnog okvira za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju, unapređenju sistema prikupljanja, analize i sistematizovanja podataka u svim sektorima, poboljšanju multisektorske koordinacije u radu sa djecom i mladima sa smetnjama u razvoju, te pružanju integrisane podrške u toku cijelog životnog ciklusa.

Izvršna direktorica NVO „Puževa kućica“, Nataša Anastasov u uvodnoj riječi podsjetila je da je ta nevladina organizacija osnovana u februaru 2013. godine, te istakla da su izuzetno ponosni na činjenicu da su prethodnog mjeseca obilježili desetu godišnjicu rada.


Anastasov, Foto: portal RTV Budva

"Naši počeci su bili veoma teški i entuzijastični. Te 2013. godine u Budvi nismo imali neke servise podrške za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju i to je okupilo osmoro roditelja koji su se organizovali, osnovali „Puževu kućicu“ i krenuli sa radom. Danas „Puževa kućica“ okuplja 60 djece i mladih, uzrasta od 0 do 27 godina, sa različitim smetnjama i teškoćama u razvoju i u ovaj projekat bilo je uključeno 35 djece. Vizija naše nevladine organizacije je društvo jednakih mogućnosti u kome su djeca i mladi sa smetnjama u razvoju ravnopravni članovi zajednice, a misija da aktivno učestvujemo u građenju inkluzivnog društva kroz pružanje različitih servisa stručne podrške i pomoći. Tokom proteklog perioda mi smo realizovali 35 projekata kod različitih donatora, na 34 smo bili vodeći aplikant, a na jednom partnerska organizacija. Svi ovi projekti bili su usmjereni na razvijanje dodatnih servisa podrške u Budvi, i na socijalnu inkluziju djece i mladih sa smetanjama u razvoju", kazala je Anastasov.

Ispred UNDP-a u Crnoj Gori u uvodnom dijelu obratila se projektna menadžerka Dženana Šćekić koja je istakla da je Puževa kućica organizacija koja ima veliko iskustvo u radu u narednom periodu, te da očekuje da istim tempom nastave da rade i u budućnosti.

"Vidimo da od strane zajednice postoji potreba da se radi u ovoj oblasti, što je očito i na osnovu uvećanih indikatora. Raduje nas da smo koliko toliko bili zaslužni da se realizuje ovaj projekat, ali mi ne volimo da sve to ostane tako, nego želimo da se saradnja na ovim važnim poljima uspostavi i sa relevantnim institucijama na lokalnom nivou. Smatramo da se nevladine organizacije moraju povezati sa Opštinom, kao i da Opština mora prepoznati njihov nesporan potencijal, te da oba subjekta moraju raditi u bliskoj saradnji prilikom realizacije svih sličnih projekata. Ono što nevladine organizacije rade treba i promovisati i iskomunicirati sa javnošću, a naravno i lokalne insitucije treba da uzmu u obzir dodatne inpute od strane kredibilnih partnera u zajednici", istakla je Šćekić.


Šćekić, Foto: portal RTV Budva

Šefica Kancelarije za evropske integracije i saradnju Opštine Budva, Iva Bajković kazala je da Opština Budva od 2022. godine učestvuje u realizaciji programa ReLOaD, te napomenula da je riječ o programu namijenjenom jačanju kapaciteta lokalnih samouprava kroz saradnju sa nevladinim sektorom.

"Ta saradnja je neophodna zato što je za mnoge sfere života potrebno da se dobije impuls sa strane kako bi cijela lokalna administracija postala svjesna da postoji određeni problem koji treba riješiti. Osim što je ovaj projekat bio sjajno ocijenjen, moram priznati da smo i mi koji smo učestvovali u treninzima i obukama i sami stekli neka dodatna znanja koja će nam omogućiti da kasnije realizujemo bolju saradnju pogotovo kada su u pitanju ovako važne teme. Inkluzivno društvo je jedan od ciljeva UN-a definisan Strategijom održivog razvoja do 2030. Jedan od važnih segmenata jeste život u zajednici, koji ranjivim grupama treba omogućiti kroz različite sisteme podrške", kazala je Bajković.


Bajković, Foto: portal RTV Budva

Predsjednica NVO Centar za razvoj i kulturu govora „Znakovi“, defektolog i logoped Mirjanka Jović, govorila je o radu sa djecom i mladima sa smetnjama u razvoju, pri čemu je naglasila da pristup mora biti holistički i multidisciplinaran.

"Djeca i mladi sa razvojnim teškoćama ne vuku samo jednu primarnu teškoću, jer uvijek postoji još nešto. Vi znate da smetnje ili teškoće obično dijelimo na umjerena, teška i laka oštećenja, na djecu i mlade sa smetnjama u motoričkom, saznajnom, intelektualnom, govorno-jezičkom razvoju. U većini slučajeva oni imaju i neku sekundarnu smetnju. Uzmimo na primjer djecu sa oštećenim sluhom, ona obično imaju teškoće u razvoju govora i jezika. Vrlo često djeca koja imaju motoričke probleme imaju i smetnje u razvoju motorike govornog aparata, pa i ona zahtijevaju logopedske usluge. Što se samog rada tiče, sa djecom se mora raditi jako pažljivo i tretmani, koji su uglavnom klinički, moraju biti individualni i pažljivo odabrani. Osim toga, mi koji radimo sa njima moramo da imamo saradnju sa roditeljima, razgovore, razmjenu iskustva, davanje zadataka za rad kod kuće. To je nešto što može da omogući nekakav napredak. Ja uvijek govorim o individualnom pristupu i radu, i to je ono što je vrlo važno, jer svako dijete je ličnost za sebe. Sa druge strane, insistiramo i na tome da mora da postoji saradnja sa drugim strukama i institucijama", istakla je Jović.


Jović, Foto: portal RTV Budva

Rukovoditeljka Sektora za obrazovanje i javno informisanje Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Budva, dr Ljiljana Pjerotić istakla je da lokalna samouprava podržava i da će podržavati sve napore na stvaranju uslova koji obezbjeđuju jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja za svu djecu, a naročito za djecu i mlade koji su zbog bolesti marginalizovani, diskriminisani ili izolovani.

"Neću reći ništa novo ako kažem da je obrazovanje pravo svakog pojedinca, i to je u stvari prva tačka od koje moramo poći. Za svako dijete jeste najprihvatljivije da raste i obrazuje se sa ostalom djecom a ne izolovano od njih. Opština Budva je 2006. godine formirala Komisiju za usmjeravanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama, u kojoj su i pedijatar, psiholog, pedagog, socijalna radnica, logoped. Njihov zadatak je da daju predlog na osnovu kojeg Sekretarijat za društvene djelatnosti izrađuje rješenje koje dostavlja roditeljima, obrazovnoj ustanovi i drugim institucijama. Komisija je stručna, formirana je u skladu sa zakonom i njen zadatak je da preporuči najoptimalnije rješenje za vaspitanje i obrazovanje djeteta sa posebnim potrebama. U našoj službenoj evidenciji od 2006. do danas imamo registrovano oko 90 djece koja su ušla u taj postupak usmjeravanja", navela je Pjerotić.


Pjerotić, Foto: portal RTV Budva

Rukovoditeljka Centra za socijalni rad područne jedinice Budva, Jasna Petrović ocijenila je da se od početka reforme sistema socijalne zaštite, koja je sprovedena 2015. godine, mnogo toga promijenilo nabolje kada su u pitanju djeca sa smetnjama i teškoćama u razvoju.

"Uvedena su neka nova prava i novi servisi podrške. Naravno, uvijek ima mjesta za napredovanje. Kada govorim o pravima, to su dodatak na njegu i pomoć i na ličnu invalidninu, roditelji imaju pravo na naknadu roditelju-staratelju, rad sa polovinom punog radnog vremena. Takođe, djeca imaju pravo na troškove smještaja i putovanja za školovanje van mjesta prebivališta i ti troškovi se refundiraju kod Centra za socijalni rad. Takođe imaju uvećen dječiji dodatak i pravo na povlastice na putovanja. Ovi materijalni faktori sigurno nisu dovoljni i potrebna je inicijativa kako bi se uvela neka nova prava, ali i kreirali novi servisi podrške za djecu i roditelje. Treba da se radi na podizanju svijesti ljudi da prepoznaju potrebe ove djece i njihovih roditelja", istakla je Petrović.


Petrović, Foto: portal RTV Budva

Pedaškinja Srednje mješovite škole „Danilo Kiš, dr Nada Purić osvrnula se na rad Komsije za usmjeravanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama čiji je član. Pojasnila je da Komisija procjenjuje i donosi odluku o usmjerenju djeteta u određenu obrazovnu ustanovu, ukazavši na tri problema sa kojima se susreću, ali i potencijalna rješenja tih problema.

"Članovi Komisije rade u obrazvonim ustanovama, vrtićima, školama i zajedno sa učetiljima, nastavnicima, vaspitačima, defektolozima, roditeljima i ljekarima prate razvoj te djece i na kraju svake školske godine podnose izvještaj na osnovu kojeg se dalje donosi odluka o daljem razvoju i obrazovanju. Pošto smo mi od samog starta tu, susretali smo se sa mnogim problemima. Najprije, upućujem sugestiju osnovnim školama da prilikom upisa djece sa smetnjama u razvoju budu više povezani sa komisijama, jer ta djeca kojima se odloži početak školovanja ostaju negdje nedostupna za nas, tako da se ta godina izgubi. A godina je jako važna i treba je iskoristiti za razvoj te djece. Jako nam je važna i specijalizacija stručnog kadra, koji nemamo u dovoljnoj mjeri. Možda bi pažnju trebalo uputiti prema odgovarajućim institucijama države da se obezbijedi specijalizacija za stručni kadar, kako bi mi imali uslove za otvaranje nekih specijalizovanih ustanova. Prosto toga nema, a ljudi koji su odavde završavaju fakultete, ali prosto vidim nedostatak dalje specijalizacije. Problem su nam i asistenti, a u tom smislu mogli bi ići prema studentima koji bi mogli biti asistenti i na taj način obavljati praksu", navela je Purić.


Dr Purić, Foto: portal RTV Budva

Koordinatorka za inkluziju OŠ „Stefan Mitrov Ljubiša“, defektološkinja i logoped, Biljana Ljumović, osvrnula se na saradnju sa nadležnom opštinskom Komisijom.

"Mi imamo odličnu saradnju sa Komisijom, jer od njih dobijamo informaciju za svako dijete koje nam dođe sa rješenjem. Mi u suštini to dijete ne poznajemo i preporuke Komisije su nam jako važne da bi mogli da napravimo prvi IROP. U obavezi smo da za svakog učenika napišemo IROP za svako polugodište i da pratimo njegove mogućnosti. Na kraju svakog polugodišta, svi nastavnici su u obavezi da stručnoj službi dostave izvještaje o postignuću svakog učenika sa posebnim potrebama i mi prema tim izvještajima planiramo dalje ciljeve za rad. Na kraju svake školske godine, šaljemo izvještaje Komisiji za usmjeravanje", kazala je Ljumović.


Ljumović, Foto: portal RTV Budva

Direktor JPU "Ljubica V. Jovanović Maše" Žarko Ristić kazao je da su u toj ustanovi na zadovoljavajućem nivou što se tiče sprovođenja programa inkluzije.

"Imamo stručne saradnike koji rade i u grupama i individualno - logoped, psiholog i pedagog. Pokušavamo kroz saradnju sa roditeljima da sprovodimo tu ranu intervenciju, za koju mislim da je temelj za bilo šta kasnije. Nekada nailazimo na zidove i barijere, koji su povezani sa našim sklopom i tradicijom gdje ne možemo da prihvatimo to, ali pokušavamo sve. Sačinjavamo IROP-e za djecu sa već prepoznatim smetnjama, tokom godine pratimo njihov rad i na kraju pravimo izvještaj o njihovom napretku. U našoj instituciji imamo i nedostatke: mali broj asistenata, nedovoljne kapacitete za našu djecu, prekobrojne grupe. Imamo saradnju i sa Resursnim centrom Podgorica, sa Dnevnim centrom u Budvi, Centrom za socijalni rad. Ne kažem da je ta saradnja u punom kapacitetu, mislim da mi možemo mnogo više, ali treba dati neke smjernice i konkretno plan. Mi smo spremni da učimo kako bolje da radimo, stručnu službu imamo za respekt, ali i sistematizovana radna mjesta za stručnjake kojih nažalost nema", rekao je Ristić.


Ristić, Foto: portal RTV Budva

Blogerka Ivona Medigović navela je da djeca i mladi sa smetnjama u razvoju moraju da imaju podršku sistema, medija i ustanova, kako bi socijalne mreže više uticale na omladinu. Taj uticaj, kako je ocijenila, trenutno nije dovoljan.

"Hjela bih da se osvrnem na projekat "Budva za svu djecu". Moram da kažem da Budva trenutno nije za svu djecu. Stanje se popravlja, to se osjeća i za to sve pohvale, ali trebaće još dosta ulaganja, rada i truda da bi Budva postala za svu djecu i omladinu. Sam grad nam nije pristupačan, treba bolje jer Budva je metropola turizma i grad koji ima veliki priliv novca koji treba dobro da se usmjeri. Što se tiče medija, ja ću podijeliti jednu ideju. Trebalo bi da se uključe ljudi koji su na funkcijama, da se možda osmisle neki apeli koji bi se emitovali na televizijama, na radiju, u toku dnevnika, na internet portalima. Da svaki medij jednom nedjeljno emituje neki oblik objave koja bi bila u službi podizanja svijesti", kazala je Medigović.


Medigović, Foto: portal RTV Budva

Na Okruglom stolu govorili su i: defektološkinja-oligofrenolog ZU Specijalna bolnica za psihijatriju „Dobrota“, Marija Cimbaljević, saradnica za zaštitu, rodnu ravnopravnost i inkluziju Opštinske organizacije crvenog krsta Budva, Anđela Brnović, novinarka RTV Budva i predsjednica NVO Organizacija žena Budve, Branka Čvorović, direktorica PPU „Vini Pu“, Marina Jovanović i predstavnik Turističke organizacije opštine Budva, Vukoslav Rucović.



M.S.