Foto: portal RTV Budva/M.S.

Članovi NVO CAUZ su prisutnim novinarima ukazali na načine izvještavanja o mentalnom zdravlju, ali i o slučajevima samoubistva i pokušaja samoubistva, a kao posebnu temu izdvojili su i izvještavanje o poremećajima ishrane.

Psihoterapeut dr Aleksandar Popović istakao je da postoje jasni dokazi da novinarstvo može imati izuzetan uticaj na mentalno zdravlje i da upravo način izvještavanja u velikoj mjeri može olakšati ili otežati probleme mentalnog zdravlja.

"Cilj treninga je da zajednički doprinesemo poboljšanju mentalnog zdravlja u Crnoj Gori. Nije nam cilj da vam nametnemo autocenzuru, da skratite izvještaje ili ih predstavite sa šturim detaljima. U suštini je cilj da razbijemo mitove, ispravimo činjenice i priče postavimo u pravu perspektivu, te da ljudima koji imaju problem predstavimo neku vrstu alternative, kako bi znali da postoji rješenje i da imaju kome da se jave", kazao je doktor Popović, istakavši da novinari mogu doprinijeti kako bi se mnogo više pričalo o mentalim bolestima i sistemom zdravlja koji se time bavi.

Specijalista psihoterapije dr Tea Dakić najviše je govorila o izvještavanju o smrtnim slučajevima i suicidu.

"Vrlo često se dešava je da se se i smrt, ubistvo i samoubistvo nešto što treba da izađe u novinama, ali se postavlja pitanje kako o tome izvještavati. Ovo se prosto ne smije objavljivati u rubrici zabava. Malo je degutantno vidjeti da je neko umro u rubrici zabava, još degutantnije da je neko sebi oduzeo život, ili ispričati detalje svega toga, tražiti izjave od porodice. Ovo su neke strašne stvari koje su sve više uzele maha, naročito sa internet portalima", naglasila je doktorka Dakić.

Prema riječima doktorke Aleksandre Ražnatović, specijaliste psihoterapije, tema koja nije nimalo zanemarljiva je problem sa poremećajem u ishrani. Ona je ukazala na probleme izgladnjivanja i prejedanja koji mogu imati veze sa depresivnim epizodama. Takođe, novinarima je sugerisala da je ovim problemima izvještavaju na osjetljiv i saosjećajan način, ali i da se o temi ne informišu samo putem interneta.

"Ovdje se ne radi o tome da neko nema apetita, već o osobi koja želi da izgleda na određen način, da bude mršava i koja ima precijenjenu ideju da je debela, čak i kada je njena tjelesna šema sasvim uobičajena ili ispod normale. Ove osobe teže ekstremnoj mršavosti i nemaju svjesnost o tome da izgledaju dobro. Imaju patološki strah od debljine i počinju da se ponašaju na određeni način. Porodica često u počteku ne primijeti da se radi o nekim promjenama, jer mlada osoba, najčešće ženskog pola, u recimo uzrasnoj dobi od 15 do 20 godina počinjda drži ekstremne dijete, da se hrani na specifičan način, da se poziva na zdravlje i zdravu israhnu, na treninge koji su kako vrijeme odmiče sve više i više iscrpljujući.", kazala je ona.

Na treningu je poručeno da je mentalno zdravlje dio svakodnevnice, a prema statističkim podacima SZO tokom jedne godine jedna od pet osoba imaće neki od problema mentalnog zdravlja.

Situacija sa koronavirusom je, kako je istaknuto, dodatno pogoršala mentalno zdravlje i već se u zvaničnoj literaturi pominje eho pandemija odnosno pandemija koja nastaje kao posljedica pandemije Covid-19.



M.S.