Ilustracija, Foto: Pixabay

Fabris je kazao da su u CBCG za ovu godinu razvili dva scenarija u zavisnosti od kretanja pandemije, koja treba prihvatiti uslovno, jer se projekcije obično rade na bazi iskustava iz prošlosti, a pandemija je jedinstven događaj za koji ne postoje slična iskustva.

“U ovom trenutku je nepoznanica koliko će trajati pandemija, da li će biti masovnije primjene vakcine ove godine, koliko će ona biti efikasna, kao i kakve će mjere preduzimati zemlje koje su najvažniji partneri Crne Gore. Stoga će ove projekcije, u skladu sa razvojem događaja, biti revidirane tokom godine”, kazao je Fabris u intervjuu agenciji Mina-business.

Kako je objasnio, prvi optimistički scenario CBCG polazi od pretpostavke da će pandemija koronavirusa značajno oslabiti od juna ove godine, kao rezultat razvoja vakcine, stečenog imuniteta i unaprijeđenih saznanja o životu i radu u uslovima pandemije.

“Pod ovim pretpostavkama, projekcija ukazuje da bi crnogorska ekonomija mogla ostvariti relativno visok rast u ovoj godini od oko 7,5 odsto, koji je u velikoj mjeri rezultat niske osnovice iz prošle godine. Treba imati u vidu da je ovo značajno niži nivo bruto domaćeg proizvoda (BDP) u odnosu na 2019. godinu”, rekao je Fabris.

Drugi scenario pretpostavlja da će pandemija koronavirusa trajati i ove godine, odnosno da će biti sličnog intenziteta kao i prošle.

“Pretpostavke i u ovom scenariju su da neće biti zaključavanja ekonomije, kao što je bilo u drugom prošlogodišnjem kvartalu, i da će postojati mnogo liberalniji uslovi ulaska u Crnu Goru u odnosu na prethodnu turističku sezonu. U ovom scenariju stopa rasta BDP-a bi iznosila oko četiri odsto, najviše kao rezultat niske osnovice iz prošle godine”, saopštio je Fabris.

On je poručio da je pandemija koronavirusa događaj koji je obilježio prošlu godinu i koji će biti ključna ekonomska tema i u ovoj.

“Pod uticajem pandemije, nažalost, došlo je do velikog pada BDP-a, rasta nezaposlenosti, pogoršanja socijalnog položaja velikog broja građana, kao i ozbiljnog pogoršanja fiskalne neravnoteže”, poručio je Fabris.

Kada je u pitanju prošla godina, Fabris je kazao da projekcija CBCG ukazuje da će pad BDP-a najvjerovatnije biti oko 17 odsto.

“Treba imati u vidu da prilikom izrade ove projekcije nije bio dostupan veliki broj podataka za četvrti kvartal, tako da je treba prihvatiti uslovno”, naveo je Fabris.

On je dodao da je CBCG, kroz pet paketa mjera, dala značajan doprinos ublažavanju posljedica pandemije.

"Implementacija obavezujućeg moratorijuma na otplatu obaveza po odobrenim kreditima, samo tokom marta, aprila i maja, uticala je na povećanje likvidnosti građana i preduzeća za preko 150 miliona EUR. Pored toga, smanjenje stope obavezne rezerve za dva procentna poena povećalo je likvidnost bankarskog sektora za 70 miliona EUR, što je za rezultat imalo povećanje njihovog kreditnog potencijala", ocijenio je Fabris.

Prema njegovim riječima, banke su tokom devet mjeseci prošle godine bile adekvatna podrška sistemu i odobrile su 33,15 hiljada novih kredita za 29,78 hiljada klijenata, u ukupnom iznosu od 620,2 miliona EUR.

"Takođe, sa ciljem ublažavanja negativnih efekata krize, klijenti su nastavili da koriste mogućnosti moratorijuma i na kraju septembra se u ovoj kategoriji nalazi još 131 milion EUR", kazao je Fabris i dodao da su mjere testirali i sa međunarodnim finansijskim institucijama, prije svega Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Evropskom centralnom bankom (ECB) i dobili potvrdu da su u pitanju dobro dizajnirane mjere.

CBCG će i u narednom periodu, kako je najavio, pažljivo pratiti situaciju i slučaju potrebe, neće se ustručavati da donese nove mjere.

Govoreći o kreditiranju građana i privrede, Fabris je rekao da su krediti nefinansijskom sektoru, odnosno privredi, na kraju novembra prošle godine iznosili 1,12 milijardi EUR i bilježe rast od 46,8 miliona EUR ili 4,4 odsto u odnosu na kraj 2019. godine, dok na godišnjem nivou bilježe rast od 63,9 miliona EUR ili šest odsto.

Krediti stanovništvu su na kraju novembra prošle godine iznosili 1,4 milijarde EUR i bilježe rast od 44,4 miliona EUR ili 3,3 odsto u odnosu na kraj 2019. godine, dok na godišnjem nivou bilježe rast od 60,1 milion EUR ili takođe šest odsto.

“Imajući u vidu tekuću pandemiju i sve rizike i izazove sa kojima se suočavamo, smatram ovo rezultatom iznad svih naših očekivanja i potvrdom da su banke dale značajan doprinos ublažavanju posljedica pandemije. Lično bih bio vrlo zadovoljan kada bi se ova tendencija nastavila i u ovoj godini“, rekao je Fabris.

Komentarišući dvije važne Vladine ekonomske odluke - emisiju državnih obveznica na međunarodnom tržištu i nedonošenje budžeta za ovu godinu već prelazak na privremeno finansiranje do marta, Fabris je saopštio da je, imajući u vidu da u martu ove godine dospijeva na otplatu emisija euroobveznica iz 2016, bilo neophodno što prije obezbijediti sredstva za njenu otplatu.

“Da smo duže čekali, uslovi bi sigurno bili nepovoljniji i ušli bismo u zonu visokog rizika. To je bila i jedna od ključnih preporuka koju smo dali u sklopu Preporuka Vladi za vođenje ekonomske politike u ovoj godini i, kao što smo već istakli, CBCG je podržala odluku o emisiji euroobveznica”, naveo je Fabris.

S druge strane, kako je kazao, razumljivo je da Vlada koja ima odgovornost za ekonomsku politiku želi da donese samostalno budžet.

“Imajući u vidu datum formiranja Vlade nije bilo dovoljno vremena da se budžet pripremi i usvoji do kraja godine. Isto tako smatram da privremeno finansiranje treba da traje što kraće i da je potrebno što prije usvojiti novi budžet”, dodao je Fabris.

Prema njegovim riječima, iako u uslovima pandemije i visoke neizvijesnosti nije lako planirati javne prihode i rashode, korisno bi bilo što prije usvojiti novi budžet da bi ekonomska politika mogla normalno da se sprovodi, a onda, po potrebi, tokom godine uraditi rebalans.

On je saopštio da se Crna Gora, pod uticajem pandemije, suočila sa značajnim rastom javnog duga, prije svega učešća javnog duga u BDP-u.

“U pitanju je visoko učešće i smanjivanje nivoa javnog duga će biti jedan od najvećih izazova za vođenje ekonomske politike u narednom period”, smatra Fabris.

On je saopštio da je CBCG, tradicionalno, pripremila preporuke za vođenje ekonomske politike i proslijedila ih Vladi.

Fabris je, među ključnim, naveo preporuku koju su navodili više godina, a to je da je neophodno sprovesti diverzifikaciju privredne strukture i da oslonac u narednom periodu mora biti na više sektora.

“Preporučili smo pripremu programa funkcionisanja ekonomije u uslovima neizvjesnosti poslovanja pod uticajem pandemije, sa što manje ograničenja za poslovanje do mjere kojom se neće ugroziti javno i individualno zdravlje. Akcenat ne treba da bude na zatvaranju djelatnosti već na promociji protokola bezbjednog poslovanja, uz provjeru i sankcionisanje nepoštovanja istog”, objasnio je Fabris.

CBCG je, kako je dodao, preporučila i da se razmotri mogućnost vraćanja radne nedjelje, jer bi se time mogla povećati zaposlenost i poreska osnovica, uz istovremenu pojačanu kontrolu poštovanja zakonskih prava radnika.

“Imajući u vidu da će pandemija i dalje trajati, preporučili smo podsticanje privredne aktivnosti, naročito za ugrožene sektore poput turizma, odnosno pripremu novog paketa podrške, uz prateći socijalni program za najugroženije građane. Za oblast poljoprivrede smo sugerisali obezbjeđivanje adekvatnog nivoa subvencija, kako bi naši poljoprivrednici bili konkurentni”, kazao je Fabris.

CBCG je sugerisala povećanje stepena digitalizacije i širu primjenu IT tehnologija, koje su sa jedne strane, izvozna šansa Crne Gore, a sa druge, dobijaju dodatno na značaju u uslovima pandemije.

Najveći segment preporuka se odnosi na fiskalnu politiku.

“Sugerisali smo da se što prije uradi nova Fiskalna strategija, koja će biti krovni dokument za kreiranje smjernica fiskalne politike za naredni period. Takođe, sugerisali smo kreiranje i implementiranje srednjoročnog budžetskog okvira, sa više obavezujućih srednjoročnih ograničenja rashoda, uključujući i opšte ograničenje izdataka, kao i obavezu da se usklade i opravdaju sve eventualne promjene rashoda“, kazao je Fabris.

CBCG je, kako je podsjetio, sugerisala i osnivanje Fiskalnog savjeta, kao i reviziju fiskalnih pravila.

„Preporučili smo i da se pokrene inicijativa kod povjerilaca za restrukturiranje djelova javnog duga, a naročito onog segmenta koji se odnosi na izgradnju auto-puta. Važna preporuka je i da se zbog povećanog stepena neizvjesnosti, formira značajan iznos fiskalne rezerve“, zaključio je Fabris.

Vrhovna monetarna institucija je sugerisala i restriktivnu politiku izdavanja novih garancija, a u slučaju odobravanja da je neophodno obezbijediti adekvatan kolateral.

„U cilju očuvanja fiskalne održivosti, potrebno je izbjegavati nove velike kapitalne rashode, sve dok rizik po održivost javnog duga ne bude smanjen, a stanje javnih finansija značajno unaprijeđeno. Smatramo neophodnim i reformu javne uprave, u cilju njene optimizacije“, zaključio je Fabris.


(MINA Business)