Foto: PR Centar

Iz te NVO rekli su da se njihova potpuna uključenost u društvo oslanja na adekvatno izrađene planova integracije.

Planovi integracije će, kako je objašnjeno, omogućiti osobama pod međunarodnom zaštitom da se osamostale i bez socijalne i podrške države imaju dostojanstven i pristojan život u Crnoj Gori, zapošljavaju se i doprinose društvenom i ekonomskom životu zajednice.

Direktor NVO Pravni centar Luka Kovačević, na treningu „Integracija lica pod međunarodnom zaštitom u Crnoj Gori - izrada planova integracije“, ocijenio je da je zakonodavni i institucionalni okvir, kada je u pitanju integracija stranaca pod međunarodnom zaštitom u Crnoj Gori, u velikoj mjeri relevantan u odnosu na međunarodne standarde i evropsko zakonodavstvo.

„Naš sistem azila, zakonodavstvo i praksa neprestano i kontinuirano se unapređuju. U Crnoj Gori trenutno borave 33 stranca pod međunarodnom zaštitom”, kazao je Kovačević, prenosi PR centar.

Kako je naveo, jedan broj osoba koje su dobile međunarodnu zaštitu za ovih 13 godina, otkad je ustanovljen sistem azila, nije više u Crnoj Gori.

On je pojasnio da osobe pod međunarodnom zaštitom, prema zakonu u Crnoj Gori, imaju visok stepen prava i obaveza.

Kovačević je rekao da državne institucije, nevladine i međunarodne organizacije, koje su akteri tog integracionog procesa, pokušavaju da primjenjuju zakon na najbolji mogući način, koji bi olakšao integraciju tih osoba u Crnoj Gori.

“U dijelu poštovanja prava ovih lica, postoji prostor da se na osnovu okvira koji imamo unaprijede i kreiraju nove integracione politike“, kazao je Kovačević.

Prema njegovim riječima, područje integracije azilanata i osoba pod međunarodnom zaštitom u početnoj je fazi razvoja.

Kovačević je podsjetio da je Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca počeo da se primjenjuje 2018. Godine.

Tim aktom, kako je dodao, planirana je izrada individualnih planova integracije, kao jedan od vidova pomoći za uključivanje te kategorije stranaca u crnogorsko društvo.

“Mi smo u početnoj fazi kada je u pitanju izrada planova integracije i uopšte kad je integracija te kategorije lica u pitanju“, naveo je Kovačević.

Predstavnica Direkcije za integraciju stranaca sa odobrenom međunarodnom zaštitom i reintegraciju povratnika po readmisiji u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Dragana Ćosović, kazala je da je u Crnoj Gori trenutno 20 stranaca sa odobrenim statusom azilanta i 13 stranaca sa odobrenom supsidijarnom zaštitom.

Ona je pojasnila da su prilikom rada sa korisnicima uočili da je glavna prepreka u njihovoj boljoj integraciji nepoznavanje crnogorskog jezika.

„Azilantima i strancima pod supsidijarnom zaštitom se obezbjeđuje učenje crnogorskog jezika. Uključeni su kurs crnogorskoj jezika i crnogorske istorije i kulture“, navela je Ćosović.

Predstavnik NVO Pravni centar Petar Đukanović kazao je da će u narednom periodu broj osoba koje dobijaju međunarodnu zaštitu vjerovatno biti veći.

Kako je naveo, sa pojavom pandemije koronavirusa, granice su zatvorene i protok migranata kroz Crnu Goru i potencijalnih tražilaca azila je značajno smanjen.

To, kako je rekao Đukanović, ne znači da u budućnosti taj broj neće biti veći nego što je sad.

Predstavnica Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu iz Beograda, Slavica Milojević, kazala je da je donošenje planova integracije važno, jer se integracija dešava na nivou lokalnih zajednica.

„Svaki građanin pojedinačno može da doprinese integraciji, a iznad svega organizacije u javnom i civilnom sektoru koje se bave zaštitom migranata”, rekla je Milojević.

Kako je dodala, planovi integracije migranata su svojevrsni vodič.

“On će nas uputiti u pravac kojim želimo da idemo i šta je ono što želimo da dostignemo sa ljudima koji imaju međunarodnu zaštitu, a borave na teritoriji Crne Gore“, rekla je Milojević.

Ona je kazala da je to proces koji zahtjeva vrijeme, dugoročno i kratkoročno planiranje, multisektorski pristup, kao i participaciju samih migranata.

Trening je organizovala NVO Pravni centar u okviru projekta „Moj advokat-besplatna i profesionalna pravna pomoć u efikasnom pristupu pravima za migrante“, koji podržava Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

On je okupio 30 učesnika, predstavnika nadležnih institucija i organizacija civilnog društva.


Mina