Foto: arhiva

On je dodao i da bi ih bilo više da ima dovoljno avio-linija, piše Pobjeda.

Radulović je kazao da se zbog nedostatka avio-linija gube milioni, te da je potrebno da država ispravi greške prethodnika - ojača Air Montenegro ili privuče neku privatnu avio-kompaniju.

“Sve bi to bilo još bolje da imamo nacionalnu avio-kompaniju. Zapravo, zvanično je imamo, ali ne i suštinski. Da razjasnimo, niko nema ništa protiv Air Montenegra, naprotiv, želimo da uspije. Valjda je jasno da je njihov uspjeh naš uspjeh, jer mi smo to iskusili odlično sa Montenegro Airlinesom i odlično znamo koliko privredi znači jaka avio-kompanija. Imali smo sezonu od 250 do 260 dana, a sada smo pali na 140 do 150”, rekao je Radulović Pobjedi.

On je naveo da je taj ko je ukidanjem Montenegro Airlinesa ukinuo 500 ili 600 hiljada putnika, koliko ih je doveo u posljednjoj godini prije korone, napravio nemjerljivu štetu.

“Da se to više ne bi ponavljalo, taj primjer uvijek treba da imamo na umu kao opomenu koliko je lako nešto srušiti, a koliko teško nešto stvoriti. I da isključimo političke kalkulacije u biznisu. Iznad svega da odgovorno upravljanje novcem građana nije politički hir već obaveza da se građanima polažu računi, a moraće da ih polože naročito za ovaj period kad smo duboko potonuli”, poručio je Radulović

On smatra da država treba da ispravi greške prethodnika i ojača Air Montenegro ili privuče neku privatnu avio-kompaniju.

“Koliko mi je poznato nekoliko ih traga za novim habom koji su izgubile zbog rata u Ukrajini. Ako i to nije moguće, treba se okrenuti low costerima. Pogledajte primjer aerodroma u Skoplju. Nakon dolaska Vizz Aira, kojem je Skoplje sada matični aerodrom, postao je misaona imenica za nas u ovom trenutku. Neophodno nam je znanje, kreacija, iznad svega svijest donosilaca odluka da je za Crnu Goru avio-povezanost sve”, saopštio je Radulović.

Na pitanje da li je dobro da se aerodromi daju na koncesiju, kako bi putnici imali bolji servis, on je odgovorio da nema detaljan uvid u stanje, ali da smatra da je dobro da aerodromi ostanu u državnom vlasništvu ili da se nađe neki kredibilni partner kojem će se povjeriti upravljanje, a da država zadrži vlasništvo.

“To znači da njima upravljamo u skladu sa potrebama destinacije, da smo u poziciji da reagujemo na promjene na tržištu davanjem povlastica kompanijama, da razrađujemo avio-linije koje su nama najprofitabilnije, slijedimo svoj interes.
Tačno je, koncesije znače rast broja putnika, poboljšanje kvaliteta servisa, ali i podrazumijevaju da je koncesionaru primarni njegov poslovni, a ne interes države”, objasnio je Radulović.

On je dodao da bi najoptimalnije bilo kad bi država mogla da nađe snage da zadrži vlasništvo, upravljanje povjeri profesionalcima čija se stručnost mjeri postignutim rezultatima, a ne partijskim napredovanjem i da od tih aerodroma, uz pomoć države, kreditno zaduženje - koje ne bi bilo tako teško vratiti, proširi kapacitet i poboljša servis aerodroma.

Radulović je kazao da su potrebni aerodromi koji rade 24 sata.

“Činjenica je da noću najviše lete low costeri, jer im je prevoz najjeftiniji, a zarada najčistija, budući da se gro prevoza obavi tokom dana. Period od 23 do šest sati ujutru je period kada avio-kompanije ostvaruju ekstra profit i pokušavaju da u tim satima lete na aerodrome tipa Crne Gore i slične turističke destinacije. Primjera radi, nama najbliži Dubrovnik ostvaruje veći promet noću nego danju i svaki aerodrom tog tipa, da ne govorimo o Antaliji. Tako da bi i Tivat i Podgoricu trebalo osposobiti za 24-sate letove”, rekao je Radulović.

On je naveo da su za to potrebne veće piste i prateća infrastruktura koja će da podrži tu frekvenciju saobraćaja počevši od parkinga do sabraćajnica.

“Uzalud na svakih 30 kilometara duž obale postoje predivna turistička mjesta, ako let od Londona to Tivta traje kraće nego vožnja od Tivta do Budve”, poručio je Radulović.

Kada je riječ o posjeti, on je saopštio da su prvi turisti stigli 1. januara i da je sezona je počela.

“Mogu da kažem, bar na osnovu rezultata moje kompanije, a slično je i kod drugih koji rade u ovom periodu, ovogodišnji januar je, po finansijskim rezultatima, protekao najbolje u posljednjih 20 godina. Znači, taj fenomen od prošle godine da je sezona trajala od 31. decembra nastavlja se i u ovoj”, rekao je Radulović.

On je dodao da se, ukoliko se ne desi još neki globalni potres, sa optimizmom može očekivati da će biti dobra sezona.

“Zašto je to tako? Nekoliko je faktora. Jedan od osnovnih je da je proradio postpandemijski efekat.To je vidljivo po strukturi gostiju, jer dolaze ljudi koji nikada ranije nijesu dolazili”, kazao je Radulović.

Na pitanje u kojoj fazi izgradnje je hotel Montis, on je odgovorio da je izgrađen nekih 65 odsto i da se gradi planiranom dinamikom.

“Riječ je o dobro osmišljenom projektu i siguran sam da će taj hotel u tehnološkom smislu biti savršen, funkcionalno zaokružen. Da li će biti Splendid na sjeveru? Hoće sigurno. Sve što smo ovdje u prethodnih 15 godina postavili, razvili i usavršili kao najbolje prakse – primjenićemo”, poručio je Radulović

Kada je riječ o produženju sezone, on je kazao da je to uvijek inspirativno pitanje.

“U Crnoj Gori su prisutna dva doživljaja takozvang špica sezone. Laička javnost, ali nažalost i pojedinci iz ovog biznisa, sezonu cijene kroz jul i avgust po principu: ako nije totalni kolaps i za sat i po ne možete doći do Budve, to je uspješna sezona. Upravo je suprotno, jer takve gužve i tolika koncentracija turista na ovako malom prostoru znače da smo svi na gubitku. Tim prije što nemamo prateću infrastrukturu koja to može da podrži”, saopštio je Radulović.

On smatra da je sezona uspjela ako je produžena od marta do oktobra ili 31. Decembra i da dok god jul i avgust liče na bujicu poslije višemjesečne suše - nije dobro.

“Najbolje je kad postoji uravnoteženost. Treba da težimo tome da sezona traje od marta do novembra ili decembra. Ovaj postpandemijski okidač neće vjećno trajati. Ove i možda sljedeće godine i vraćamo se na poznati ritam, ali da bi se to desilo neophodna nam je avio-povezanost”, rekao je Radulović.