Foto: Roditelji.me

Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda krajem prošle godine je saopšteno da u crnogorskim vrtićima i školama ima oko 7.000 djece stranaca. Oni su tada upozorili da je najveći broj djece stranaca upisan u škole/vrtiće koji imaju izražen problem prebukiranosti u dužem periodu u nedovoljne prostorne i kadrovske kapacitete.

Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija, na nivou osnovnog obrazovanja, najviše učenika, a koji su strani državljani, bilo je u primorskim gradovima – u Budvi (1.003), Baru (930), Herceg Novom (567). U Podgorici ih je bilo 986.

Na nivou srednjeg obrazovanja, najviše učenika stranaca, bilo je u Podgorici (242), zatim u Baru (192), Budvi (149), Herceg Novom 116.

Iz MPNI objašnjavaju da će inforrmacije o uspjehu đaka, uključujući i učenike-strance, imati početkom naredne školske godine, nakon što se završe svi popravni i razredni ispiti i “obrade podaci”.

Iz Ministarstva ističu i da je realizovana podrška učenja “našeg jezika kao nematernjeg prema javno važećem predmetnom programu”.

“…Sa dva dodatna časa sedmično tokom nastavne godine, koji su finansirani iz budžeta Ministarstva. U saradnji sa UNICEF-om obezbijeđeni su udžbenici za nastavni predmet Crnogorski jezik kao nematernji”, kazali su Vijestima.

Zavod za školstvo Crne Gore je izradio Smjernice za uključivanje učenika sa drugih govornih područja u obrazovno-vaspitne ustanove u Crnoj Gori, kao i Smjernice za vrednovanje i ocjenjivanje učenika sa drugih govornih područja u obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori.

U školama su formirani timovi za uključivanje djece sa drugih govornih područja, koji pružaju podršku djeci i njihovim roditeljima. Pored toga, koncipiran je i mehanizam podrške za djecu s posebnim obrazovnim potrebama.

Ombudsman je, nakon samoinicijativnog obilaska više vaspitno-obrazovnih ustanova u Podgorici, Budvi, Baru, Tivtu.., upozorio da ta djeca slabo poznaju jezik, zbog čega se prosvjetni radnici suočavaju sa ozbiljnim problemima.

Prema informacijama institucije Zaštitnika, najveći broj djece stranaca upisan u vrtiće.

Zaštitnik je tada bio stava i da je neophodna veća podrška djeci koja imaju jezičke barijere. Veća podrška je, poručili su, potrebna i prosvjetarima.

“Zaštitnik je prilikom obilaska opština zapazio da je najveći broj djece stranaca upisan u škole/vrtiće koji imaju izražen problem prebukiranosti u dužem periodu u nedovoljne prostorne i kadrovske kapacitete. Podsjećamo na odredbe Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju kojim je propisano da Ministarstvo određuje školu koja ima materijalne, prostorne, kadrovske i druge uslove za organizovanje nastave za učenike koji se prvi put uključuju u nastavu i ne znaju ili nedovoljno poznaju jezik na kome se izvodi nastava”, navodi se u mišljenju zaštitnika.

Iz resora Jakšić Stojanović poručuju da su svjesni problema sa kojima se suočavaju strani đaci, ali i nastavnici.

“Sve probleme sa kojima se ova djeca susreću, zaposleni u školama i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastoje da riješe, kako bismo im obezbijedili što kvalitetnije i uspješnije obrazovanje. Ministarstvo nastoji, da preko nastavnika i njihovog dodatnog rada sa djecom nakon redovne nastave, obezbijedi što bolje uslove i atmosferu”, zaključili su iz MPNI.

(Roditelji.me)