Ilustracija, Foto: Pixabay

Jedina mogućnost da radna nedjelja bude dijelimično vraćena do ljetnje sezone je da Ustavni sud stavi van snage taj član ovog zakona, za šta je inicijativu podnijela Unija poslodavaca (UPCG) još u avgustu 2019. godine.

Ustavni sud nije imao većinu za rad od septembra prošle do kraja februara ove godine, zbog čega se dodatno nagomilao broj predmeta, pa je malo vjerovatno da bi cijela procedura oko razmatranja ove inicijative mogla biti završena do juna.

Protiv najavljenog kompromisa o djelimičnom povratku radne nedjelje, do sada su se izjasnili iz Demokratske Crne Gore, Demokratskog fronta, Prave Crne Gore kao i Evrope sad.

Kako sjednicama Skupštine ne prisustvuje opozicija, da bi zakon bio izmijenjem morali bi glasati svi poslanici iz sadašnje parlamentarne većine, a sada nema nijedne partija koja je to podržala.

Novi parlamentarni izbori zakazani su za 11. jun, tako da bi novi saziv o ovoj temi mogao da raspravlja tek na jesen.

Upravo zbog mogućnosti da Ustavni sud ukine dio zakona o neradnoj nedjelji u oblasti trgovine, sindikati i UPCG su prošle godine pokrenuli pregovore kako bi pronašli kompromisno rješenje.

Plan je bio da to rješenje predaju Vladi, koja bi izmjenu zakona predložila Skupštini.

Zamjenica genaralnog sekretara Unije slobodnih Sindikata (USSCG), Ivana Mihajlović, kazala je da su oni ušli u pregovore upravo zbog opasnosti da Ustavni sud ukine ovaj dio zakona, jer je u Hrvatskoj njihov Ustavni sud dva puta ukidao slična zakonska rješenja o ograničavanju rada nedjeljom.

”Ako bi Ustavni sud ukinuo ovaj dio zakona, sve bi bilo vraćeno na početak, odnosno radile bi sve trgovine bez ograničenja i dodatnih prava na slobodne dane. To je bio naš osnovni razlog zbog čega smo ušli u ove pregovore, da trgovci mogu da otvore mali broj trgovina da rade jednu smjenu tokom sezone, a da radnici dobiju uvećanu dnevnicu i dodatne slobodne dane. Drago nam je da većina političkih partija sada podržavaju ostanak neradne nedjelje, ali ih molimo da usvoje zakonska rješenja kojim bi nedjelja bila neradna i za zaposlene u drugim oblastima gdje ne postoji potreba za neprekidnim radnim procesom ili javnim interesom”, navela je Mihajlović.

Poslanica Pokreta za promjene, članice Demokratskog fronta, Branka Bošnjak saopštila je Vijestima da je opciju radne nedjelje, na način o kojem se sada pregovara, trebalo razmotriti kad se uvodila neradna nedjelja i naglasila da će glasati protiv.

”Sada opet vraćati radnu nedjelju je vrlo opasno, jer nemamo ažurnu i profesionalnu inspekciju, a i kapaciteti su nedovoljni. Najveći broj poslodavaca gleda da zaobiđe zakon i da što više iskoristi radnike i uštedi na njima, tako da bi ovo bilo vraćanje radne nedjelje na mala vrata, što se ne smije desiti. Zato ćemo biti protiv, jer u svim sređenim državama je nedjelja neradna, dan za porodicu, zato neka se registruju kao dragstor i neka rade neprekidno, ta im je opcija uvijek otvorena. Ovo je samo pitanje organizacije čak i tokom turističke sezone, nema potrebe da rade prodavnice. Restorani i kafeterije su otvorene i to je važno”, saopštila je Bošnjak.

Da će glasati protiv predloga o ograničavanju neradne nedjelje u oblasti trgovine, ako taj predlog dođe do Skupštine, prije dva dana je saopštio šef Poslaničkog kluba Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović.

”Odluka o zadržavanju ili ukidanju neradne nedjelje ne zavisi od onih koji mijenjaju svoje stavove u zavisnosti od političkih potreba i izbornih kampanja, pa su ranije bili za ukidanje, a sada navodno protiv ukidanja, već isključivo od poslanika aktuelnog saziva Skupštine, jer je predlogom koji smo čuli predviđeno da se izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini usvoje najkasnije u maju, kako bi isti mogao primjenjivati od 1. juna i nastupajuće turističke sezone”, naveo je Bogdanović.

On je dodao da neradna nedjelja više nikad neće biti radna, ako o tome budu odlučivale Demokrate, kao i da je nedjelja u kulturnom i tradicionalnom smislu više od neradne nedjelje.

Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić saopštio je da će ta partija glasati protiv izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini, da se postojeće zakonsko rješenje pokazalo uspješno u praksi i da nema razloga da se uvodi radna nedjelja.

Predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić saopštio je da je ta partija protiv ponovnog uvođenja radne nedjelje.

”Uvijek ćemo se kao i do sada boriti za maksimalna radnička prava na finansijski održiv način, a posebno ćemo se njima baviti kroz program Evropa sad 2.0 i mnoge druge reforme koje će uslijediti”, poručio je Spajić.

Inicijativu o djelimičnom ukidanju neradne nedjelje pokrenuo je upravo sadašnji zamjenik predsjednika Pokreta Evrope sad Jakov Milatović, prije dvije godine kada je bio ministar ekonomskog razvoja.

Neradna nedjelja za trgovinu, sa izuzetkom kioska i benzinskih pumpi, uvedena je u oktobru 2019. godine na inicijativu Odbora za trgovinu Privredne komore. Većina trgovaca je u međuvremenu promijenila mišljenje.

Kompromis o djelimičnom povratku radne nedjelje u oblasti trgovine omogućio bi rad nedjeljom za dio trgovina tokom tri ljetnja mjeseca – jun, jul i avgust i tokom zimske turističke sezone – decembar i januar.

Zaposleni bi dobijali uvećanu dnevnicu za 80 odsto i dva sigurna slobodna vezana dana naredne sedmice.

Takođe, prema ovom dogovoru u okviru jednog trgovačkog lanca mogla bi nedjeljom da radi samo jedna trgovina u jednom gradu, i to samo u jednoj smjeni. Na primjer, ako veliki trgovački lanac ima 15 marketa u Podgorici, radio bi samo jedan i to samo osam sati. Unaprijed bi se objavljivao spisak trgovina koje bi radile, i o njima obavještavala inspekcija i sindikati.

Prema ovom planu, nedjeljom bi ovih pet mjeseci godišnje radilo svega oko 15 odsto od ukupno 45 hiljada radnika, koliko ih sada ima zaposleno u trgovini.


(MINA Business)