Foto: Miloš Albijanić

Na samom početku prisutnima se obratio Radko Garčević osnivač NVO "Serdar" i idejni tvorac ovog međunaoodnog susreta istakavši da je "Prvobitna namjera ovog književnog susreta je obnova mostova saradnje i prevazilaženje nametnutih granica među književnim stvaraocima i ljubiteljima književnosti a koji pripadaju južnoslovenskom području. Ideja SUJUK-a je da se na prostoru zapadnog Balkana potencira ono što nas veže a ne ono što nas razdvaja” - naglasio je Garčević.

U nastavku večeri publici su se predstavili Ranko Pavićević, Darko Ješić dok je poeziju čitao Vlajko Nikolić.

Prisutni su mogli da uživaju u predstavljanju knjige Razgovori – Znakovi vremena, novinara, publiciste i pisca Ranka Pavićevića koji o svom radu kaže da je najveće bogatstvo to što je osvojio slobodu.

“Ima mnogo razloga da zaista budem zadovoljan. Izgleda da sam se ipak bavio nečim vrijednim u životu. Ja sam iskoristio neko bolje vrijeme za razgovor sa umnim i pametnim ljudima i to me je obogaćivalo. Sve što sam naučio, dugujem knjigama i ljudima zbog kojih sam naučio da mislim, a to znači da sam još davno osvojio slobodu”, navodi Pavićević

Na 540 strana sa velikim brojem fotografija objavljeni su intervjui sa: Desankom Maksimović, Borislavom Pekićem, Danilom Kišom, Miloradom Pavićem, Vesnom Parun, Matijom Bećkovićem, Miroslavom Antićem, Dušanom Kovačevićem, Čedom Vukovićem, Ronaldom Harvudom, Mariom Vargas Ljosom, Emirom Kusturicom, Ljubom Tadićem, Radom Šerbedžijom, Dadom Đurićem, Ljubom Popovićem, Oljom Ivanjicki, Filom Filipovićem, Vojom Stanićem, Milošem Šobajićem, Urošem Toškovićem, Petrom Omčikusom, Marinom Abramović, Jovanom Kolundžijom i mnogim drugima.

U nastavku večeri prisutnima se obratio književnik Darko Ješić koji u svom romanu pod simboličnim naslovom Via Dolorosa, čuvenu stazu kojom je prošao Hrist na putu ka Golgoti, on uzima kao metaforu muka i iskušenja jednog čoveka, jedne porodice, ali i naroda u celini.


Foto: Miloš Albijanić

- Na ovom svijetu svako mora proći svojim putem suza. To je sudbina čak i pojedinih naroda, što je nama dobro poznato. Ne bismo ni život dobro razumjeli da nije stradalništva. Svaki čovjek svakodnevno kreće ovakvom stazom - kažao je Ješić na samom početku.

Nimalo slučajno, autor radnju svog prvog romana smješta u vremenski okvir od 1900. do 1953. godine - burno razdoblje dinamičnih promjena država, režima i ideologija na ovim prostorima. Kroz pripovjest o životnim iskušenjima banatskog slikara Tomislava Tabačkog, Ješić podsjeća na usud svih umjetnika, ali nas vraća i vraća u vrikeme koje je otvorilo pitanja na koja još uvek nemamo sve odgovore.

- U periodu uspona i padova onovremenih sila, u dva svetska rata i izrazitog uticaja posleratnih ideologija, podigla se tolika prašina, da se od te magle ni danas jasno ne raspoznaje put kojim se naš svijet kreće. Od te prašine u očima i danas se nesrećno tumara po sporednim putevima - objašnjava autor.


Foto: Miloš Albijanić

On podseća da je sudbina malih naroda da plaćaju previsoke cene:

- Gore od činjenja greške je samo prokletstvo ponavljanja. U tom slučaju ulog se svaki put uvećava dok se zadata lekcija u potpunosti ne savlada. Plašim se da se srpski narod kroz istoriju na ovaj način pretplatio za dolazeće vekove.
Ješić je vezan za banatsku ravnicu i posebno Starčevo u kome živi, pa je našlo svoje mesto i među koricama knjige:
- Naizgled mirna i uspavana banatska ravnica oduvjek je bila živa sredina u kojoj se neprestano vrši transfer najrazličitijih uticaja. Mnogi osvajački, politički i ekonomski interesi ambicioznih, neko bi rekao i velikih naroda, u kontinuitetu su oblikovali ove prostore. Naše bogatstvo je u prepoznavanju i vrednovanju kulturne različitosti.

Veče se završilo recitalom mlade nade crnogorske poezije Vlajka Nikolića koji je recitovao stihove iz svoje zbirke poezije "Zavičaju srce pjeva" .