Tumisu (CC0), Pixabay

Kaluđerović je kazala Pobjedi da uloga države pri rastu cijena treba da bude veoma limitirana i usmjerena isključivo na ugrožene socijalne grupe.

Ona je objasnila da inflacija u Crnoj Gori prati inflaciju u Evropi i da je, prije svega, posljedica ubacivanja velike količine novca u sistem tokom pandemije koronavirusa, odnosno štampanje novca Evropske centralne banke (ECB).

Za razliku od nje generalni sekretar USSCG, Srđa Keković, očekuje intervenciju države kako bi se obuzdao rast cijena osnovnih životnih namirnica i energenata.

Povećanje cijena roba i usluga na svjetskom, evropskom i regionalnom tržištu i pojava inflacije nije zaobišla ni Crnu Goru. Kao posljedica situacije i poremećaja na međunarodnim i regionalnim tržištima hrane i energenata i u Crnoj Gori se ove godine bilježi rast cijena osnovnih životnih namirnica.

Prema zvaničnim podacima Monstata, koji su objavljeni ove sedmice, cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u septembru su u odnosu na isti mjesec prošle godine u prosjeku bile više 2,9 odsto.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja Pobjedi nijesu odgovorili na pitanje da li će i što Vlada uraditi kako bi spriječila eventualni dalji rast cijena, posebno osnovnih životnih namirnica. Predstavnici najvećih crnogorskih trgovačkih lanaca takođe nijesu bili zainteresovani da govore o razlozima poskupljenja, niti o tome koliko su cijene porasle u ovoj godini, ni kako će se kretati u narednom periodu.

U USSCH očekuju da cijene roba i usluga koje se tiču osnovnog životnog standarda zaposlenih i građana na neki način budu ograničene.

“To su cijene mlijeka, hljeba, ulja, struje, goriva. To su neke osnovne stvari gdje bi država morala da zaštiti građane i njihov standard na način što će intervenisati i to očekujemo od države”, kazao je Keković.

On je, govoreći o eventualnoj ulozi države u intervenciji na ograničenju cijena, ipak podsjetio da je u Crnoj Gori tržišna ekonomija u kojoj cijenu robe i usluga određuje tržište. Kao veliki problem u takvoj situaciji, Keković navodi nepostojanje robnih rezervi.

“Crna Gora nema robne rezerve i naravno da mi u USSCG smatramo da treba da ih ima, da bi država mogla da kalkuliše”, objasnio je Keković.

On je na pitanje da li očekuje da će povećanje cijena naftnih derivata dovesti do povećanja drugih proizvoda, a samim tim i osnovnih životnih namirnica, odgovorio da je gorivo jedan od inputa u svim cijenama roba i usluga i da na neki način determiniše te cijene.

Keković je podsjetio da je USSCG još u julu tražila od Vlade da utvrdi gornju granicu cijene nafte i naftnih derivata čime bi se stalo na put daljem povećanju cijena, a samim tim i pogoršanju socio-ekonomskog položaja građana. On je zagovornik smanjenja akciza na gorivo.

“Mi smo ljetos tražili da se cijena goriva limitira na 1,1 EUR. Tražili smo da se to ograniči na vremenski period dok imamo ove trendove na tržištu koji su uzrokovani pandemijom koronavirusa. Tražili smo da se država odrekne svojih akciza na iznose preko 1,1 EUR cijene goriva za neki vremenski period dok se one stabilizuju”, saopštio je Keković.

On je dodao da država treba da zaštiti građane tako što će se odreći jednog dijela akciza za vremenski period dok se ukupno cijene roba i usluga ne stabilizuju na tržištu.

Kaluđerović je navela da inflacija u Crnoj Gori prati inflaciju u Evropi.

“ECB projektuje inflaciju na nivou od 2,2 odsto u ovoj godini, 1,7 odsto u narednoj i 1,5 odsto u 2023, tako da to mogu biti projekcije i za Crnu Goru”, kazala je Kaluđerović.

Ona smatra da inflacija sa kojom se suočavamo nije posljedica kratkotrajnih faktora, kako to objašnjava ECB, već ubacivanja velike količine novca u sistem tokom pandemije, koje će se nastaviti u narednom periodu, kroz značajne programe pomoći koji su najavljeni.

“Iz toga se ove ocjene čine previše optimistične te možemo očekivati inflaciju i veću od ove koju procjenjuje ECB”, rekla je Kaluđerović.

Inflacija je, kako je navela, primarno monetarni fenomen i nastaje zbog povećanja novčane mase koje nije praćeno rastom produktivnosti.

“U EU i kod nas glavni razlog rasta cijena bilo je štampanje novca ECB koje je bilo na nivou od oko deset odsto novčanog agregata M2. Dodatno, politika niskih kamatnih stopa koja je stimulisana monetarnim mjerama ECB je takođe doprinijela rastu cijena posebno u nekim oblastima, na primjer u sektoru nekretnina”, objasnila je Kaluđerović.

Ona je dodala da su osim toga na rast cijena uticali i problemi u lancima snabdjevanja koji su bili prisutni na svjetskom tržištu zbog pandemije.

“Takvi problemi su na primjer uslovili povećanje cijena građevinskog materijala, automobila i drugih proizvoda”, rekla je Kaluđerović.

Ona je saopštila da povećanje cijena goriva dovodi do poskupljenja i drugih proizvoda zbog povećanja proizvodnje i cijena transporta.

“Kako će se kretati cijene goriva veoma je neizvjesno. Neki stručnjaci smatraju da je povećanje tih cijena posebno podstaknuto smanjenjem zaliha, odnosno ponude sa jedne strane i povećanja tražnje usljed oporavka ekonomske aktivnosti, koje će trajati jedan kraći period”, navela je Kaluđerović.

Ona smatra da uloga države treba da bude veoma limitirana i usmjerena isključivo na ugrožene socijalne grupe.

“Ovo sa čim se suočavamo posljedica je odluka koje su donešene ranije, kao i problema koje je izazvala pandemija, tako da se sada ne može ništa učiniti. Ograničavanje cijena određenih proizvoda je protekcionistička mjera koja onemogućava onima koji te proizvode proizvode i njima trguju da ostvaruju zaradu koju bi mogli u slučaju da su cijene tržišno određene. To onda znači i manje zarade svima koji su zaposleni u ovim sektorima”, objasnila je Kaluđerović.

Ona je dodala da pomoć onima koji ne mogu da priušte te namirnice treba tražiti kroz socijalne programe.


(Mina)