Foto: ilustracija/pxb

Za isti period, u inostranstvo je otišlo voće vrijednosti 1,2 miliona EUR i povrće vrijedno 1,1 milion EUR, od čega pečurki u vrijednosti od 700 hiljada EUR, malina 380 hiljada EUR i borovnica 260 hiljada EUR.

"Uvezeno je 2,9 miliona EUR krompira, 3,6 miliona EUR paradajza, jedan milion EUR krastavca, dva miliona EUR paprika, citrusa 2,7 miliona, tri miliona EUR jabuka i 600 hiljada EUR jagoda", kazali su Pobjedi iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Iz tog Vladinog resora su dodali da se godišnje uveze voće vrijednosti 42,7 miliona EUR i povrće 35,4 miliona EUR, dok je izvoz preko deset puta manji, odnosno 2,6 miliona za voće i 4,8 miliona EUR za povrće.

To objašnjavaju time da je Crna Gora uvozno zavisna u sektorima voća i povrća, dodajući da nastoje da podstaknu domaću proizvodnju i olakšaju plasiranje domaćih proizvoda na tržištu.

"Količina uvoza voća i povrća u Crnu Goru i dalje je velika, posebno tokom vansezonskog perioda kada domaća proizvodnja nije dovoljna da zadovolji potražnju. Međutim, postoji trend rasta interesovanja za domaće proizvode, što je rezultat jačanja svijesti potrošača o važnosti podrške lokalnim proizvođačima", kazali su iz Ministarstva.

Iako se ovih dana na podgoričkim pijacama, kako su kazali Pobjedi trgovci, i dalje može naći dosta domaćih proizvoda na tezgama, prema riječima poljoprivrednog proizvođača Željka Milića, većina crnogorskih proizvođača dominantno je završila proizvodnju.

Posla je, kako je kazao, bilo na pretek, ali zarade naspram uloženog truda nedovoljno.

Milić proizvodi papriku, kupus, krompir, jagode, pipun i lubenicu, a dok je imao robe za prodaju, otkupna cijena je teško prelazila proizvodnu.

"Cijene su se vratile u normalu, ali mi to sada ništa ne znači, jer sam proizvodnju završio, ne samo ja, nego 90 odsto proizvođača sada više nema robe. Dok je bila naša roba sve se radilo da je ne možemo prodati ni po proizvodnoj cijeni, ali čim je naša roba nestala, cijene su fantastične", tvrdi Milić koji je svoje proizvode dominantno prodao jednom trgovačkom lancu.

Navodi da je proizveo velike količine i prodao ih, ali dodaje da, ako je lubenicu prodavao po osam centi i krompir po 30 centi po kilogramu, traži „tog naučnika koji će od toga uspjeti nešto da zaradi“.

"Imam dogovor sa jednim trgovačkim lancem da se proizvodi otkupljuju u skladu sa tržišnim cijenama, a oni su, da bi mi pomogli, za krompir plaćali dva centa više, ali ako je tržišna cijena krompira 30 centi, oni ne mogu ništa kada je tako u svim drugim lancima. Iako nijesam vjerovao da je to tako, sad su me ubijedili, jer čim je završeno sa domaćim krompirom, cijena je skočila na 50-60 centi za krompir koji se uvozi iz Srbije, Grčke i Albanije", rekao je Milić.

On je dodao da se u javnosti plasira neistina da su domaći proizvodi skupi i da se zato ne kupuju.

"Do prije deset dana moj krompir je bio 30 centi, a danas je uvozni 65 centi. Kad je jeftinije to iz uvoza, što sad ne smanje cijene", pitao je Milić, dodajući da su svi zadovoljni i da se niko ne buni što kilogram krompira plaća 80 centi.

Tvrdi da je mnogo proizvođača ove godine ostalo bez uloženog novca.

"Mogu da potpišem da 80 odsto proizvođača nije u stanju da vrati što su uložili, ovo je jedna od najgorih godina u posljednjih 20. Cijena je montirana, sve je ovo montirano od velikih trgovačkih lanaca i uvoznog lobija. Tamo gdje sam ja isporučivao robu, svakog dana je pet šlepera dnevno istovaralo uvoznu robu. Sve ono što mi nijesmo mogli da plasiramo, sve je to dolazilo iz uvoza", tvrdi Milić.

On smatra da je ovo problem koji se krije, te da im se vješto ne dozvoljava da ojačaju i budu konkurentni na tržištu.

"Ja na mom tržištu ne mogu da prodam ništa od vrste robe koja se uvozi. Mi smo okupirano tržište, mi smo stranci u svojoj kući. Neka mi daju šansu da imamo jednaka prava i da se borimo za tržište. Ako pogledate podatke, među najbogatijim ljudima u Crnoj Gori su vlasnici trgovačkih lanaca, kako ja da se borim sa milionerima", pitao je Milić.

Iz Ministarstva objašnjavaju da su proizvodno vezana plaćanja sastavni dio direktnih plaćanja koja se dodjeljuju za određene poljoprivredne djelatnosti i sektore od posebne važnosti.

"Crna Gora se suočava sa veoma niskom samodovoljnošću u snabdijevanju pšenicom i mlinskim proizvodima od 3,1 odsto i umjereno niskom samodovoljnošću u snabdijevanju voćem 20 do 80 odsto i povrćem, od čega za paradajz 36 odsto, luk 56 odsto, krompir 73 odsto, kupus 97 odsto, paprika 67 odsto", kazali su iz Ministarstva.

Oni su ukazali da je nužno jačanje lanca snabdijevanja u sektoru voća i povrća, kako bi ojačala i domaća proizvodnja, te se smanjio uvoz.

Iz tog resora su naveli da uz pomoć subvencija, podsticaja za domaće poljoprivrednike, razvoj ruralne infrastrukture, te edukaciju proizvođača i promociju proizvoda, podržavaju domaću proizvodnju.