Gospod koji je na Sinaju zapovijedio petom zapovješću: poštuj oca svoga i mater svoju, pokazao je primjerom Svojim, kako treba poštovati roditeljku svoju. Viseći na krstu u mukama On se sjeti Matere Svoje i pokazujući na apostola Jovana reče joj: ženo, eto ti sina! Potom reče Jovanu: eto ti matere! I tako zbrinuvši Svoju Majku On izdahnu. Jovan imaše dom na Sionu u Jerusalimu, u koji se nastani i Bogorodica i osta da živi do kraja svojih dana na zemlji. Svojim molitvama, blagim savetima, krotošću i trpeljivošću ona mnogo pomagaše apostolima Sina svoga.

U glavnome sve vrijeme do smrti provela je ona u Jerusalimu obilazeći često ona mjesta, koja su je podsjećala na velike događaje i na velika djela Sina svoga. Naročito je često pohodila Golgotu, Vitlejem i goru Jeleonsku. Od njenih dužih putovanja pominje se njena posjeta sv. Ignjatiju Bogonoscu u Antiohiji, posjeta sv. Lazaru četvorodnevnom, episkopu Kiparskom, posjeta Sv. Gori koju je ona blagoslovila, i bavljenje u Efesu sa sv. Jovanom za vrijeme velikog gonjenja hrišćana u Jerusalimu.

U svojoj starosti ona se često molila Gospodu i Bogu svome na Jeleonskoj gori, na mjestu Vaznesenja NJegova, da je što prije uzme iz ovoga svijeta. Jednom prilikom javi joj se arhangel Gavril, i objavi joj, da će kroz tri dana biti upokojena. I dade joj angel Božji jednu granu palmovu, koja će se nositi pri njenom sprovodu. S velikom radošću ona se vrati doma poželjevši u srcu, da još jedanput u ovom životu vidi sve apostole Hristove. Gospod joj ispuni ovu želju, i svi apostoli, nošeni angelima i oblacima, najedanput se sabrašeu dom Jovanov na Sionu.

Sa velikom radošću vijde ona svete apostole, ohrabri ih, posavjetova i utješi; po tom mirno predadeduh svoj Bogu bez ikakve muke i bolesti telesne. Apostoli uzeše kovčeg s tijelom njenim, od koga izlazaše aromatni miris, i u pratnji mnoštva hrišćana preniješe u vrt Getsimanski u grobnicu sv. Joakima i Ane. Od zlobnih Jevreja zaklanjaše ih oblak po promislu Božjem. Neki sveštenik jevrejski, Atonije, dohvati rukama kovčeg u namjeri da ga preturi, ali u tom času angel Božji odseče mu obe ruke. Tada on zavapi apostolima zapomoć, i bi iscijeljen pošto izjavi svoju vjeru u Gospoda Isusa Hrista.

Apostol Toma bješe izostao, opet po Božjem Promislu, da bise tako opet otkrila jedna nova i preslavna tajna o Svetoj Bogorodici. Trećeg dana stiže i on, i poželi da celiva tijelo Svete Prečiste. No kada apostoli otvoriše grob, nađoše samo plaštanicu, a tijela ne bješe u grobu. Toga večera ona se javi apostolima, - mnoštvom angela okružena, i reče im: „radujte se, ja ću biti s vama navijk."

Ne zna se tačno, koliko stara bješe Bogorodica u vrijeme uspenija svoga, ali preovlađuje mišljenje, da je bila prešla 60 godina svoga zemnog vijeka.

O Presvetoj Bogorodici (predavanje umirovljenog episkopa Atanasija Jevtića; tonski zapis) Uspenije Presvete Bogorodice - Velika Gospojina (iz Svetigorinog Katihizisa; tonski zapis)

Prema kanonu SPC, Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine 15. avgusta po julijanskom kalendaru, a 28. avgusta po gregorijanskom i novojulijanskom. Do tog praznika traje i dvonedeljni post.

Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđeoskom predanju, dan kada se ona uznijela na Nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.

Prema vjerovanju, u periodu između dvije Gospojine (Velike i Male Gospojine) - "periodu prelaza" - važno je obaviti obrede kojima se izražava zahvalnost Bogorodici, zaštitnici žena, za rađanje djece, a zatim za rodnost i plodnost zemlje i stoke.

Vrijeme između dvije Gospojine, naziva se međudnevnica, a vjeruje se da je taj period najbolji za branje plodova i ljekovitih trava. Tada žene beru međudnevičke trave: kičicu, krlju (ricinus), hajdučku travu, papričicu ili bobicu, ugaslicu, konjski bosiljak… Ovim travama liječe se razne bolesti. Takođe, ostavljaju se i "međudnevička jaja" od živine kao najbolja za jelo i rasplod.

Na Veliku i Malu Gospojinu žene poštuju veliki broj zabrana koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje.