Velika srijeda, dan kada je Juda izdao Hrista

Danas se obilježava Velika srijeda, još jedan u nizu dana koji najavljuju najveći hrišćanski praznik, koje se slavi u nedelju 20. aprila. Velika srijeda je treći dan Strasne nedjelje i u pravoslavnom kalendaru zauzima posebno mjesto. To je dan kada je Juda izdao Hrista za trideset srebrnika – ali nije samo dan izdaje, već i dan unutrašnje borbe i pokajanja.

Sutra je Velika sreda Foto: Shutterstock

Velika srijeda je dan kada se u crkvi obavlja obred osvećenja jeleja, jedne od sedam svetih tajni, te se molitveno prisjeća žene grešnice koja je mirom pomazala Isusa Hrista u Vitiniji, u domu Simona gubavoga (Lk 7,36-50), a istovremeno se spominje i Judina izdaja koja se dogodila posle toga.

Na Veliku srijedu prestaje se sa služenjem Preosvećene Liturgije, kao i sa čitanjem molitve Svetog Jefrema Sirina koju prate veliki pokloni. Služi se Veliko povečerje i nose se crne odežde.

Prije Liturgije sveštenik čita molitvu "Vladiko mnogomilostivi...", koja se tokom čitavog Velikog posta govori na kraju Velikog povečerja. Prilikom čitanja ove molitve, svi prisutni u hramu čine velike poklone do zemlje.

Sveštenik zatim moli od naroda oproštaj, kao i na početku Svete Četrdesetnice. Isto rade i svi prisutni. Na kraju Liturgije, kod "Budi imja Gospodnje...", poslednji put se čita molitva prepodobnog Jefrema Sirina sa tri zemna poklona i po tipiku: "potpuno prestaju pokloni koji se čine u crkvi." Time se završava sve što je karakteristično za velikoposno bogosluženje i počinju posebna bogosluženja, vezana isključivo za stradanja Gospodnja ("stradalna" ili "strasna bogosluženja").