Foto: raspeće Hristovo, detalj sa freske /Studenica.info

Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva i na taj dan
se ne služi liturgija u crkvama, osim ako se poklopi sa Blagovijeestima. Takođe, od Velikog četvrtka do Vaskrsa ne oglašavaju se zvona na crkvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti.

Na Veliki petak se u hramovima iznosi plaštenica na posebno ukrašen sto koji simboluje grob Hristov, ispred oltara. U nekim našim krajevima, običaj je da se vejrnici poslije cjelivanja plaštenice, provlače ispod stola na koji je položena pleštanica. Po narodnom vjerovanju prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti neku lijepu želju, i ta želja će biti ispunjena.

Za hrišćane ovo je dan velike žalosti, te se obilježava strogim postom, uzdržavanjem od bilo kakvog veselja i proslava. Mnogi griješe kada na Veliki petak pripremaju za ručak ribu, prebranac na ulju... Riba zapravo nije dozvoljena tokom većeg dijela Vaskršnjeg posta.

Jelovnik za Veliki petak: Dan slabog jela i velike molitve!
Takođe u narodnoj tradiciji je da se tog dana ne rade poslovi u polju i u kući. Jedino što se radi jeste farbanje jaja i to po pravilu crvenom bojom koja simboliše prolivenu krv Hristovu.

Vjeruje se da na Veliki petak ne treba jesti koprive, najstrožije je zabranjeno piti vino, jer ono predstavlja nevino prolivenu krv Isusa Hrista. U nekim krajevima, ljudi su ujutru donosili vodu sa jezera, kako bi se svi ukućani umili vodom, jer postoji vjerovanje da će to umivanje odneti sve bolesti iz tela.

Hristos je vaskrsenjem sjedinio zemaljski svijet i raj, a u raj prije svih drugih primio pokajanog razbojnika, dajući svima nama nadu da naše življenje u pokajanju nije uzaludno. Ugledajući se na Hrista, na ovaj dan oprostimo onima koji su se o nas ogriješili, ako su se za to iskreno pokajali.