Foto: Media Biro

Manifestacija je još jednom dokazala da je mudrost velikog Njegoša neiscrpna, te je pomogla da se kult vođe dekonstruiše, da se razgradi i da se bolje razumije njegovo porijeklo i posljedice. Sami organizatori ističu da su prezadovljni kako je cijeli skup protekao i napominju da se Budva pokazala kao odličan domaćin.

“Prezadovoljna sam jer je Budva na kraju ispala idealan odabir. Nadala sam se da će deseti “Njegoševi dani” biti najbolji, ali se nisam nadala da će biti ovoliko dobro. Ovaj grad i ambijent su fenomenalni za održavanje ovog naučnog skupa. Bili smo u muzejima i galerijama, Modernoj galeriji koja pruža fantastične uslove za održavanje sesija. Sesija posvećena njegošu je bila zaista uspješna, a čuli smo is sedam referata koji se bave Njegošem, Konkretno moj referat je bio o tome kako je Njegoš modelovao Gospoda u svoja tri ključna teksta: u Luči mikrokozmi, Gorskom vijencu i Lažnom caru Šćepanu Malom. Ovi deseti Njegoševi dani su kruna našeg petnaestogodišnjeg rada,” ispričala je Predsjednica Organizacionog odbora manifestacije, prof dr Tatjana Đurišić

Među naučnim radovima sa ovog skupa našao se čitav niz tekstova koji su se bavili komparacijom Njegoša i drugih pojava u slovenskim književnostima, a poseban akcenat je stavljen na sesiju posvećenu kultu vođe.

“To je sesija koja je izazvala najveće interesovanje među slavistima, upravo pošto smo svi svjesni činjenice da su vođe na Balkanu načinile mnogo štete, kako političke i sociokulturne, tako i svake druge. Bilo je jako važno dekonstruisati taj kult i ukazati na njegove korijene i njegovu genezu, a to jedino mogu uraditi naučnici iz oblasti humanistike. Mi smo načeli tu temu, mislim da je to nešto čime ćemo se baviti u okviru narednih projekata i Njegoševih dana,” kazala je Đurišić.



Na završnoj svečanosti je prezentovan i zbornik od prethodne godine “Njegoševi dani 9” sa radovima posvećenim Njegošu i antiratnom diskursu u južnoslovenskim književnostima, U muzičkom dijelu programa istaknuti makedonski umjetnik, Vlatko Stefanovski oduševio je sve prisutne svojom virtuoznošću i izuzetnom strašću prema muzici. Stefanovski ima veliko iskustvo sa nastupima u Crnoj Gori, ali mu je prvi put da nastupa na ovakvom naučnom skupu.

“Jako mi je drago da su me pozvali, ja sam ovog ljeta četvrti put vozio do primorskih destinacija, ali čim sam čuo da se radi o književnim večerima posvećenim Njegošu, zazvučalo mi je intrigantno i odmah sam pristao. U Crnoj Gori sam često, U Budvi sam redovno svirao po raznim scenama, u Starom gradu i ispred Starog grada. Volim svirati za budvansku publiku,” ispričao je talentovani muzičar.



U toku 50 godina bavljenja muzikom, Stefanovski je pravio mnoštvo vokalnih i instrumentalnih pjesama, orbrada, rock’n’roll-a, akustike, a svojim bogatim katalogom je oduševio i publiku u Budvi.

Jubilarno izdanje slavističkog skupa "Njegoševi dani” okupilo je brojne naučnice i naučnike koji dolaze iz 13 zemalja Evrope, 27 gradova i sa 35 različitih naučnoistraživačkih i obrazovnih intitucija. Među njima je i njemački slavista i profesor na Univerzitetu u Hamburgu, dr Robert Hodel, kojem je to već treći put na ovom naučnom skupu.

“Privlači me ova naučna i stručna atmosfera izvan ideologije. Ove godine je tema bila o vođi u književnosti, što je izuzetno aktuelna, ali malo tužna tema u svijetu, ali u isto vrijeme se govori isključivo o književnosti, što me jako raduje. Prošle godine tema je bio antiratni diskurs. Ta veza između književnosti i političke aktuelnosti mi jako prija,” objasnio je Hodel.



Svoj dolazak je najavio i za naredno izdanje “Njegoševih dana” kada će se osim o Njegošu razgovarati i o temi totalitarizma.

“Novi “Njegoševi dani” su na redu 2025. godine kada će se održati 11. izdanje. Prešli smo na bienalno održavanja, te će biti sjajno ako održimo tu dinamiku. Uz pomoć institucija u ovoj državi koje su konačno počele da nas podžavaju sigurna sam da ćemo uspjeti,” saopštila je prof dr Tatjana Đurišić