Printscreen: Youtube/RTV Budva

Kako je pojasnila direktorica Dnevnog centra Miljana Mrđenović, kada je Daunov sindrom u pitanju postoje genetski i sredinski rizici, a nekada je posredi i kombinacija oba.

"Priča se o tome da starost majke preko 35 godina može da utiče. Međutim, najnovija istraživanja govore o tome da je isto tako bitna i starosna dob oca, odnosno preko 40-45 godina. Isto tako, naučna istraživanja govore da imate veliki broj djece rođene sa daunovim sindromom kod majki ispod 35 godina. I na kraju bi negdje zaključak bio da su to stvari koje se jednostavno dešavaju. Kod preraspodjele hromozomskih materijala od oca i majke jednostavno dođe do greške i Daunovog sindroma", kazala je ona.

Jovana Joksimović koja je zaposlena u Dnevnom centru ispričala je kako je raditi sa djecom sa Daunovim sindromom.

"Rad sa njima nije ništa pretjerano lakši ili teži nego rad sa bilo kojim djetetom koje ima smetnju ili teškoću. Mi imamo jednog korisnika sa Daunovim sindromom, to je visokofunkcionalno šestogodišnje dijete koje učestvuje u svim našim aktivnostima, dijete koje voli da se druži sa djecom iz Dnevnom centra, pozitivno i nasmijano dijete. Vjerujem da ćemo vremenom da zajedničkim snagama postignemo dobre rezultate", rekla je ona.

Mrđenović je pojasnila kako izgleda proces rada sa djetetom koje ima Daunov sindrom.

"Ako bismo pričali u idealnom smislu da postoji rana intervencija, kada se dijete rodi i kada se procijeni da postoji problem, odmah bi prvo trebalo da se roditelji upute na savjetodavni dio prihvatanja, a onda slijedi uključivanje djeteta u simulaciju. Imate čitavu jednu lepezu smetnji i teškoća, ali sve zavisi od toga da li imate jednu smetnju ili je ona udružena sa još nekim stanjima. Postoje i teži oblici određenog poremećaja, a postoje i kombinovane smetnje. Od toga zavisi koliki će biti intenzitet tretmana koji treba da pružite djetetu da bi izvukli maksimum. Sa druge strane imate i nivo intelektualnog funkcionisanja i po tome možete da procijenite koji su maksimumi koje dijete može da postigne. Ono što se pokazalo u mom radu jeste da što se ranije počne, mislim da ćete veći maksimum da izvučete od djeteta. Sa druge strane, bitno je da imate što više saradnika u tom radu. Što je više ustanova i ljudi uključeno, veća je mogućnost za bolji rezultat", navela je direktorica Dnevnog centra.

Ona se osvrnula i na položaj osoba sa Daunovim sindromom u društvu.

"Razmišljala sam o tome i mislim da je jako važno da se kaže da sam oduševljena time koliko se priča o djeci sa Daunovim sindromom u Budvi. Imamo veliku podršku RTV Budva i rekla bih da često imamo nešto o čemu pričamo kada su djeca sa posebnim potrebama u pitanju. To je jako važno za podizanje svijesti, jer oni su tu i oni su sastavni dio ovog društva. Naš cilj u ovom poslu jeste što bolja socijalna inkluzija i što bolja integracija, da negdje uključimo naše korisnike i djecu u sve sfere društva, i lokalno i državno. Mislim da u Budvi to dobro ide. Priča se o tome, to više nije tema koja se zaobilazi, i to je jako važno i za djecu i za porodice te djece", poručila je Mrđenović.

Prema riječima Jovane Joksimović, jako je bitno da se o ovoj temi ne razgovara samo danas, već svakodnevno.

"Roditelji treba da razgovaraju sa svojom djecom i da kad god vide osobu sa Daunovim sindromom, tu osobu prije svega predstave kao heroja, jer oni to zaista i jesu. Da oni budu prvi koji će im ustupiti mjesto, pružiti podršku, pomoć i na bilo koji način biti tu za njih, jer njima to puno znači", rekla je Joksimović.

M.S.

Pogledajte snimak gostovanja: