Foto: Printscreen

Studija je napisana i objavljena u okviru projekta „Evidentiranje, mapiranje i valorizacija obilježja saobraćajnih nesreća na drumovima u Crnoj Gori“ nevladinog udruženja Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru, podržanog od strane Ministarstva kapitalnih investicija Crne Gore putem Javnog konkursa za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblasti saobraćaja, sigurnosti i bezbjednosti u saobraćaju za 2022. godinu.

Na okrugliom stolu su govorili arheolog i menadžer u kulturi, Dušan Medin, načelnica Direkcije za razvoj djelatnosti u oblasti kulturne baštine Milica Martić, direktorica JU Muzeji Tivat Danijela Đukić i direktorica JU OŠ "Mirko Srzentić" iz Petrovca Ivana Kurtović.

Moderatorka je bila Milica Radonjić, poslovna sekretarka u JU Muzeji i galerije Budve.

Jedan od ciljeva projekta, kako ističe Dušan Medin, jeste nastojanje da se obilježja na mjestima nesreća u drumskom saobraćaju u javnosti percipiraju kao dio memorijalne prakse i memorijalne kulturne baštine Crne Gore, te da budu društveno vidljiva i, koliko je moguće više, valorizovana, te kao takva dodatno doprinesu skrećanju pažnje na opasnosti koje vrebaju u drumskom saobraćaju, nekada pogubne i po ljudski život.

"Svojim kolima sam obišao sve crnogorske puteve. Primarno sam se držao glavnih saobraćajnica, tako da sam obišao sve magistralne i veliki dio regionalnih puteva, čak ponekad i puteve između manjih naselja. Do sad imam dokumentovano oko 300 obilježja, koja su fotografisana i GPS dokumentovana. Pravimo i web sajt koji će do kraja avgusta biti pušten, a gdje će sva ova obilježja biti predstavljena na mapi Crne Gore", kazao je Medin.



On je naglasio da je monografska studija podijeljena u par cjelina, te da je on temu bradio s aspekta (ne)nadležnosti institucija dok se profesorka Ljilja Gavrilović sa antropološkog aspekta bavila potrebom podizanja obilježja i primjerima iz svijeta.

"Rađen je i jedan etnografski, odnosno lingvistički način istraživanja obilježja u smislu analize tekstova, primarno ploča i analize sadržaja, likovnih predstava, svega onoga što čini neku vrstu folklora. U studiji su objavljena reprezentativna obilježja, neka od najstarijih, zanimljiva s aspekta umjetnosti i različitosti pisama, kako bi se vidio jedan diverzitet", kazao je Medin.

Kako dodaje, postavlja se pitanje da li se obilježja pored puta (krajputaši), podignuta stradalima u nesrećama u drumskom saobraćaju, mogu nazvati kulturnom baštinom.

"Ja sam stava da je to sve nasljeđe. Prije svega zato što je u pitanju kontinuitet tih praksi, kontinuitet tih višestoljetnih spomenika, samo što ovi danas nama vizuelno izgledaju manje lijepo. S druge strane, element baštine je i taj što oni na svaki način izgledaju kao spomenici, kao grobovi, imaju tu, ako ništa drugo, spoljašnju sličnost. Međutim, ono što je najjači argument zašto mi čvrsto stojimo iza toga jeste nešto što se zove nematerijalna kulturna baština, a to su nekakve prakse, neka vjerovanja koja se potpuno uklapaju u crnogorsku percepciju smrti i odnos prema tome", pojasnio je.

Ljudi, kako dodaje, decenijama pokazuju potrebu da se označi mjesto na kojem se strada.

"Možemo i tome govoriti, zašto neko tu potrebu ima, zašto neko nema, ali je evidentno da je to nešto što traje, a da bi bilo nematerijalna baština ono mora spontano da traje, samoinicijativno, bez institucija, bez toga da ga neko finansira jer u tom slučaju govorimo o kulturnoj politici, to nije više nužno nasljeđe ", ističe Medin, dodajući da je Crna Gora država s izuzetno visokim brojem saobraćajnih nesreća na drumovima.

Podaci Uprave policije Crne Gore govore da je situacija alarmantna: samo od početka 2015. pa do kraja jula 2023. godine, u ukupno 47.984 registrovanih saobraćajnih nesreća u Crnoj Gori, 497 lica izgubilo je život, dok je s lakšim i težim povredama prošlo 22.286 osoba.