Foto: kongresniturizam.com

Tužiteljka Lidija Vukčević kazala je, na konferenciji za novinare SDT-a, da je u predmetu Jadranski sajam SDT prikupio dokaze u vezi sa privatizacijom te kompanije i raspolaganjem nepokretnostima koje su bile u njenom vlasništvu.



Ona je navela da je podnešena krivična prijava i protiv izvršnog direktora Jadranskog sajma, B.R, D.V. koji je ovlašćena osoba u tom preduzeću, i direktora dvije povezane firme Đ.P. i R.F, zbog zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju.

“Duško Knežević je, kako se sumnja, zloupotrebom položaja od aprila 2005. godine do kraja 2018. godine u Podgorici i Budvi u svojstvu odgovorne osobe, predsjednika Odbora direktora Jadranskog sajma zloupotrebom položaja u pogledu raspolaganja tuđom imovinom i prekoračenjem granica svog ovlašćenja, pribavio sebi i drugom protivpravnu imovinsku korist od 20 miliona EUR”, objasnila je Vukčević.

Ona je kazala da je privatizacionim ugovorom o kupoprodaji bilo predviđeno da se plate akcije, da kupac investira u predzeće 17 miliona USD i to po dinamici od 1998 do 2004. godine. Ugovorom je bilo precizirano da kupac ne može pokloniti, prodati ili opteretiti hipotekom imovinu ili dio preduzeća prije potpunog izmirenja obaveza.

“D.K. je, iako je znao da sve ugovorne obaveze nijesu realizovane, u aprilu 2005. godine podnio zahtjev kompaniji Jadranski sajam za stavljanje hipoteke na njenu imovinu radi vraćanja kredita od pet miliona EUR Pireus banci, koja bi taj novac isplatila firmi CL Kipar u vlasništvu D.K, kao i da će najveći dio novca biti uložen u investicije Jadranskog sajma”, navela je Vukčević.

D.K. je, kao predsjednik Borda direktora Sajma, istog dana donio odluku da se dopusti stavljanje hipoteke na Jadranski sajam.

“D.K. je dao nalog izvršnom direktoru B.R. da zaključi ugovor o hipoteci, iako su znali da ta sredstva neće biti uložena u Jadranski sajam, ni u njegove investicije”, kazala je Vukčević.

Ona je dodala da je D.K. 2007. godine imovinu Jadranskog sajma od 20 hiljada kvadrata dao kao obezbjeđenje za vraćanje kredita od osam milona EUR koji je Pireus banka trebalo da odobri preduzeću čiji je vlasnik.

“Postupajući u skladu sa tom odlukom, zaključen je ugovor o hipoteci između te banke i Jadranskog sajma”, navela je Vukčević.

Prema njenim riječima, preduzeće koje bi dobilo novac od banke je FN koje je bilo u 100-odstotnom vlasništu D.K. Ni u tom slučaju novac nije utrošen u investicije u Jadranski sajam.

D.K. je tokom 2007. godine donio odluku da se da 20 hiljada kvadrata Jadranskog sajma kao sredstvo obezbjeđenja za kredit između preduzeća A26 L Kipar, kao dužniku Pireus banke od 18 miliona EUR, po istoj matrici.

“Dan danas imovina Jadranskog sajma je pod hipotekom, a time je pribavljena protivpravna imovinska korist preduzećima čiji je osnivač D.K. od 36 miliona EUR na štetu Sajma, pri čemu nijedan cent od tih kredita D.K. nije uložio u investicije Jadranskog sajma”, rekla je Vukčević.

Taj novac je, kako se dodaje, otišao firmi sa Kipra čiji je prikriveni vlasnik D.K.



izvor: Mina