Ilustracija, Foto: Unsplash

U Ministarstvu zdravlja uvjeravaju da su krenuli u posao, da su procedure velike i zahtijevaće vremena i novca. Iz Udruženja dječjih i preventivnih stomatologa kažu da ih inicijativa raduje, ali i čudi zašto još nijesu uključeni.

Naime, ideja nije nova. Ovakav način preventive i vođenja računa o zdravlju zuba i usta kod djece postojao je do 2008. godine, kada je napravljena reforma zdravstva u ovoj oblasti, koja se nakon gotovo deceniju i po pokazala kao katastrofalna i za stomatologe, a posebno za djecu.

Ministarstvo zdravlja je pokrenulo inicijativu u avgustu prošle godine i, kako objašnjavaju, za sada ne mogu govoriti o detaljima, osim da je proces kompleksan i traži vremena.

Iz Stomatološke komore ističu da su na terenu i ispituju zainteresovanost članstva za ovakvu inicijativu. Više detalja nijesmo dobili ni iz Ministarstva prosvjete.

Ukidanjem školskih ambulanti, kako ističe dr Danijela Subotić iz Udruženja dječjih i preventivnih stomatologa, onemogućena je prevecija bolesti zuba i usta kod djece, a nije mogao biti urađen nijedan sistematski pregled na osnovu kojeg bi se kreirale zdravstvene politike u ovom segmentu.

Šteta je, kaže ogromna, a pomenuta inicijativa raduje, mada čudi da u radnom tijelu kojeg čine predstavnici Ministarstva zdravlja, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i Stomatološke komore, nema i predstavnika Udruženja dječjih i preventivnih stomatologa.

Članovi Udruženja dječjih stomatologa još nijesu dio radnog tijela

Subotić ističe da se već godinu zalaže za povratak školskih stomatoloških ambulanti, jer je činjenica, koju i svaki njen kolega dobro zna, da se preventiva može jedino na pravi način sprovoditi u školskim i predškolskim ustanovama.

Kako dodaje Subotić, iako se radi o kompleksnom projektu, optimistična je i očekuje da će u nekom momentu biti uključeni, jer u krajnjem uspješnost sprovođenje te ideje zavisi najviše od dječjih stomatologa.

"Kad sam čula za formiranje radnog tijela za povraćaj školskih stomatoloških ambulanti, što me jako obradovalo, ja sam polovinom jula prošle godine, kao predstavnik Udruženja dječijih i preventivnih stomatologa Crne Gora (UDPSCG) bila na sastanku sa ministarkom zdravlja dr Jelenom Borovinić Bojović i direktoricom Direktorata za javno zdravlje dr Živković. Tada smo dobili obećanje da će predstavnici UDPSCG biti uključeni u radno tijelo za sprovođenje reforme i da će nas kontaktirati u septembru, kad to radno tijelo počne sa radom. Do tog poziva nije došlo, pa smo 10. decembra 2021. godine napravili sastanak Udruženja na kom smo odlučili da se ponovo obratimo ministarki zdravlja sa istom željom, jer smatramo da niko od nas, ljudi sa terena, nije kompetentniji, niti može bolje znati kako i na koji način sprovoditi reformu dječije i preventivne stomatologije", naglašava Subotić.

Kako ističe u radnom tijelu su dva stomatologa od kojih je jedan zapošljen u Ministarstvu zdravlja, a drugi u Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZOCG) .

"Nas do danas niko nije kontaktirao, tako da nemamo nikakve informacije u kojoj je fazi reforma. A jako smo zainteresovani, prvo mi, dječiji stomatolozi, a zatim i stomatolozi koji imaju ugovore sa FZOCG", kaže Subotić.

Reforma 2008. bila radikalna i katastrofalna, više od 500 stomatologa ostalo bez posla

Objašnjava da je poslije reforme zdravstva 2008. godine stomatologija potpuno isključena iz sistema javnog zdravlja. Nigdje u zemljama u okruženju reforma zdravstva nije bila toliko radikalna, niti su ukinute školske stomatološke ambulante.

"Preko 500 mojih kolega se našlo na ulici sa nekim bijednim otpremninama od 4.000 eura. U sistemu javnog zdravstva ostalo je nas dvadesetak specijalista zaposlenih na Stomatološkoj poliklinici KCCG-a. Ti ugovori sa FZOCG, koje su na kraju sve moje kolege morale da prihvate, da bi preživjele, godinama su postajali sve gori i gori. Danas je taj cjenovnik po kojem FZOCG isplaćuje moje kolege ispod svake granice ljudskog dostojanstva. Posao dječijeg stomatologa je izjednačen sa poslom opšteg stomatologa, a preventiva je nestala", naglašava Subotić.

Bez podataka o oralnom zdravlju djece već 13 godina

Dodaje da tada niko nije razmišljao da je nemoguće osim u školskim stomatološkim ambulantama obaviti sistematske preglede, kao i preventivni rad, na osnovu kojih bi se došlo do podataka o oralnom zdravlju, pa shodno tome i planirao preventivni program.

"Jedino na taj način možemo da znamo polaznu tačku sa koje smo krenuli i da za nekoliko godina napravimo evaluaciju rada. Trinest godina nemamo nikakvih podataka o oralnom zdravlju djece, a jedine preventivne usluge koje kolege u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite pružaju djeci su zalivanje fisura, jer je jedino to moguće da rade. Moje kolege su radile jedan lijepi posao što se tiče dječije stomatologije, ali ako ne postoji preventiva, to je samo saniranje posljedica oralnih oboljenja bez uticaja na sam uzrok. Trenutno su moje kolege iz primarne zdavstvene zaštite najugroženiji, jer niko ne zna na koji će se način reforma sprovesti i kakve će to posljedice imati po njih", ističe Subotić.

Realizacija komplikovana i trajaće nekoliko godina

Ako bi, kako kaže, u školskim i predškolskim stomatološkim ambulantama radili samo dječiji specijalisti, što bi jedino i bilo ispravno, za većinu njih bi to bilo zadovoljavajuće, jer je to posao za koji su se specijalizovali, ali šta će biti sa svim onim opštim stomatolozima koji već godinama imaju ugovore sa FZOCG. To su sve pitanja bez odgovora.

"Koliko bi ovaj projekat koštao ne znam, ali da se realizuje treba nekoliko godina i to nije brz proces. Najmanji je problem opremiti ordinacije. Prvo i osnovno potrebno je uraditi situacionu analizu oralnog zdravlja na uzorku šestogodišnjaka i dvanaestogodišnjaka (jer su to reprezentativni uzorci po SZO) i odrediti KEP indeks (procenat karioznih, ekstrahovanih i plombiranih zuba) - standardizovani indeks za procjenu oralnog zdravlja po SZO. Drugo treba se pozabaviti i pitanjem kadra. Danas u Crnoj Gori imamo oko 40 specijalista dječije i preventivne stomatologije. S obzirom na to da je zadnji put specijalizacija raspisana 2003. godine evidentno je da je gro mojih kolega pred penzijom ili imaju još desetak godina radnog staža. Treba uzeti u obzir da ima i onih koji su se nakon reforme potpuno posvetili privatnoj praksi i ne pada im na pamet da se vraćaju u školske ambulante", pojašnjava Subotić.

Potrebne analize stanja po regionima, edukovati kadar, roditelje, nastavnike...

Prema mišljenju članova Udruženja reformu treba sprovoditi postepeno.

"Na osnovu rezultata situacione analize treba procjeniti kakvo je oralno zdravlje u južnom, centralnom i sjevernom regionu, pa na osnovu toga praviti plan za postepen povratak školskih ambulanti. U isto vrijeme edukovati kadar da bi u ambulantama radili isključivo dječiji specijalisti. Mi u Udruženju imamo gotov projekat ove situacione analize. Samo za njeno izvođenje potrebno je godinu dana", ističe ona.

Udruženju su interesna populaciona struktura djeca predškolskog i školskog uzrasta, jer se sa njima može sprovoditi preventivni rad. Kad niknu svi stalni zubi, tj. kod srednjoškolaca i studenata, kako napominje Subotić, preventivno više ne može ništa da se uradi.

"Trebalo bi uporedo sa reformom napraviti Nacionalni program unapređenja oralnog zdravlja u koji bi bila uključena djeca predškolskog, školskog uzrasta, djeca sa smetnjama u razvoju, trudnice i porodilje. Stomatolozi bi trebali da zajedno sa pedijatrima i ginekolozima naprave plan unapređenja oralnog zdravlja. Ako ne edukujemo roditelje o oralnom zdravlju ne možemo edukovati ni djecu. U školskim i predškolskim ustanovama se u preventivne programe moraju uključiti roditelji, nastavnici i vaspitači. Posebno se treba raditi na preventivi povreda zuba, a tu nam vaspitači i nastavnici imaju najbitniju ulogu"; kaže Subotić.

I na kraju, kaže da je nepopravljiv optimista i sigurna da će do poziva Ministarstva zdravlja doći, samo je pitanje faze u kojoj će biti uključeni u reformu.

"Samo zajedno možemo napraviti dobru i kvalitetnu reformu, a sve radi dobrobiti naše djece", poručuje Subotić.



(Portal RTCG)