Po prvi put od drugog svjetskog rata u Budvi se održvaju poklade, ova nekada omiljena budvanska fešta potpuno je zamrla, pa se mlađe generacije vrlo moguće i prvi put susreću sa pojmom poklade,

U nedjelju 4. februara poklade su ponovo u Budvi!

Na Trgu pjesnika u Starom gradu sudiće se karnevalu, a masku je osmilila Srednja umjetnička škola sa Cetinja zajedno sa Jelenom i Savom Papović, kazali su za portal RTV Budva iz NVO "Feral".

U sklopu programa biće održana i predstava koju će igrati glumci Milica Majkić, Božo Zuber i Mića Jovanović, a nakon programa u restoranu "Mozzart" služiće se budvanska pašticada, koju spremaju budvanske porodice Vučković, Ivanović i Zec, kao i budvanski ugostitelji.



Sjećanja, Branka Anzulovića

Karneval za vrijeme Austrije, u Budvi, čitavo vrijeme po ladu maškearvalo se stanovništvo. Uglavnom su bili obučeni u specijalnu odjeću napravljenu od lancuna na način da u tu haljinuu može da uđe osoba, koja je pod lancunom nosila šten dugačak oko dva metra na vrhu kojeh je bio feral. U rukama su bili veći kartoni s ucrtanim kartama za briškulu: re di dinari, re di kope, re di bastoni- maškara s ovom kartom nosila je u drugoj ruci i zvono. Posljednjeg dana poklada u popodnevnim satima pravio se Karneval. Njega je uobičajeno pravio Điđi Fabris, otac Nikše Fabrise, visokog oko tri metra s šarenim odijelom (ispod čega je bila nabijena struga da bi lakše gorio) i smiješnim šeširom. Uz ovakve maske u povorci su bile maškare u liku pokajnice, ženskom kostimu crnine, kao i mnoštvo svijeta sa maškarinom (maskom za lice koja se kupovala u butigi Zana Vučkovića ili previle u kućnoj radinosti).

Ta posljednja maškarana povorka kretala se, u redosljedu: Karneval, pokajnice, bijeli domino, od Veljih vrata do trga sa crkvama, a ophod gradom završavao se na pjaceti danas znanoj kao Trg pjesnika gdje seo dvijao obred optužbe Karnevala (koji je naravno bio optuživen za sve što se od jednih do drugih
poklada događalo u gradu).

Poslije optužbe čitana je presuda, a kao posljednje i testament Karnevala. Nakon svega on je bio spaljivan. U čitav obred spadalo je i zadušno jedenje pašticade, ali iz bokarina ili orinala (noćne posude, naravno nove), kao i veselo druženje u kafani Fabris gdje se pilo vino iz bačvice. Dodajmo da se maškarana
povorka posipala korijandolima, serventinima, mezobižima i fažolom, i čitava je ulica bila debelo posuta
time.

U kafani se tekođe posipalo serpentinima, korijandolime i konfetima (bombonima sa mendulima), naročito muziku koja je sve vrijeme svirala. Dodajmo i to da su maske mogle svakoga dirati, i da su pjevale određene pjesme. Uobičajeno se pjevalo:

"Karneval se razbolio,
testamenat učinio
de ge nose preko grada
da ga plače svaka mlada
Povero krneval
Krnevale dobro moje
sve kokoške bjehu tvoje
sad osta samo jedna
prde beba od veselja
Povero karneval, povero karneval".