Foto: Arhiva
Saopštenje prenosimo u cjelosti:
Žalbu sam podnio na rješenje Državne izborne komisije koja je pogrešno utvrdila da podnošenjem prigovora nisam naveo ni jednu radnju ili odluku biračkog odbora, što je apsolutno netačno.
Upravo suprotno, prigovorom sam naveo da Opštinska izborna komisija nije propisala izradu glasačkog listića, koji se koristio na dan izbora, na način kako to određuju prihvaćeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšeprihvaćena pravila međunarodnog prava, odnosno glasčki listić nije dao mogućnost građanima sa biračkim pravom da glas daju izbornoj listi i kandidatu sa izborne liste, već je OIK propisala izgled i sadržaj glasačkog listića na način da birači mogu svoj glas da daju samo izbornoj listi.
Iz rješenja o odbijanju prigovora vidi se da se OIK pozvala na odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika, prilikom propisivanja izgleda i sadržaja glasačkog listića, iako je moj prigovor bio da je OIK bila dužna da postupi u skladu sa članom 9 Ustava Crne Gore i neposredno primjeni odredbe prihvaćenih i objavljenih međunarodnih ugovora i opšteprihvaćene prakse međunarodnog prava, koje određuju da se prilikom izbora zakonodavne vlasti građanima mora omogućiti da glas daju izbornoj listi i kandidatu sa izborne liste.
Takođe je besmislen zaključak Državne izborne komisije da ja u suštini prigovorom osporavam crnogorski izborni sistem, pokazujući neznanje elementarne činjenice da je biračko pravo određeno ustavom kao temeljno ljudsko pravo građana da biraju vlast i budu birani u vlast i da se to pravo, definisano ustavom i prihvaćenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, mora ostvariti u svakom obliku izbornog sitema, odnosno da se ostvarenjem biračkog prava sa ustavom i prihvaćenim i objavljenim međunarodnim ugovorima ne mijenja proporcionalni izborni sistem, koji se koristi u Crnoj Gori.
Obzirom da Zakon o izboru odbornika i poslanika određuje izgled glasačkog listića koji građanima daje mogućnost da glas daju samo izbornoj listi a ne i kandidatu sa liste, odnosno drugačije od navedenik međunarodnih ugovora, DIK je bila dužna da prihvati moj prigovor, da poništi izboni proces u Budvi i ponovi isti sa propisanim glasačkim listićima, koji će dati mogućnost građanima da pored izborne liste glas daju i kandidatu sa izborne liste.
Glasačkim listićem, koji je propisan od strane OIK, partije preuzimaju vlast od građana one dobijaju mandate, koje onda dijele kandidatima po redu da listi, koji je odredio podnosilac izborne liste. Jasno je da podnosioci izbornih listi biraju odbornike a građani izborne liste. Izbori su zbog navedenog izraz volje parija a ne građana i kao takvi se ne mogu priznati.
Nažalost zbog navedenog CG nije suverena država njenih državljana nego partija, jer vlast ne biraju građani nego partije.
Na kraju, poštovani sude na vama je da li će te da štitite interese državljana, zbog čije zaštite ustavnih prava ste osnovani i čiji rad plaćaju građani Crne Gore ili interese partija, koje su vas izbrale na funkcije sudija Ustavnog suda.
Moj predlog je da usvojite žalbu i stanete u zaštitu nosilaca suvereniteta da biraju vlast, odnosno poništite rješenje DIK.