Foto: NU Građanska akcija

Saopštenje prenosimo u cjelosti:

Ključni uzrok sistemske korupcije u Crnoj Gori je korupcija i diskriminacija biračkog prava. Crna Gora ima projektovanu Skupštinu CG i skupštine lokalnih samouprava, sastavljene na diskriminaciji i korupciji biračkog prava, zato što se mandati raspoređuju kandidatima na izboroj listi, po redosledu kandidata na izbornoj listi, i zbog činjenice da kandidati u srednjem i donjem dijelu izborne liste znaju da nemaju nikakve šanse da dobiju mandat ali prihvataju da budu kandidati u zamjenu da, umjesto šanse da dobiju mandat, dobijaju uposlenje za sebe ili članove porodice, povoljan kredit, korišćenje plaže, prećutnu dozvolu da nelegalno grade objekte, korišćenje šume i drugih dobara Crne Gore.

Skupština je projektovana jer se personalni sastav Skupštine, u procentu preko 90%, zna danom objavljivanja izbornih listi tj. mjesec dana prije dana određenog za glasanje.
Glasajući za izbornu listu nosioci suvereniteta-vlasnici Crne Gore daju glas svim kandidatima na izbornoj listi, to što neki kandidati dobiju mandat a neki ne predstavlja sistemski korupciju biračkog prava.

Tako neustavna, na korupciji i diskriminaciji zasnovana Skupština, bira Vladu CG, koja zbog toga nije legalna. Nelegalna Vlada i neustavna Skupština CG biraju ili imenuju sve državne organe, koji zbog toga imaju prvenstveni cilj da održe navedenu sistemsku korupciju. Najgore je što suprotno preporukama GREKO neustavni poslanici biraju većinu u Tužilačkom i Sudskom savjetu, umjesto da većinu imaju tužioci i sudije izabrani tajnim glasanjem od strane sudija i tužilaca, kao što je to primjer u Hrvatskoj i mnogim drugim zemljama, kao osnovni preduslov za nezavisno sudstvo i tužilaštvo.

Posebni problem za borbu protiv korupcije u CG je što smo pristupili, prije 10 godina, pristupnim pregovorima za priključenje CG Evropskoj uniji a Evropska unija maksimalno podržava sistemsku korupciju u CG, iako joj je poznato da je neustavna Skupština uzrok sistemske, teške korupcije, u cijelom društvu. Normalno EU to radi, radi ostvarenja svojih interesa. Pitanje je da li bi Narodna skupština, čiji bi se poslanici znali tek nakon izbora i koja bi bila zasnovana na jednakom i neposrednom biračkom pravu, u skladu sa Ustavom i međunarodnim pravnim dokumentima, koje je prihvatila CG, izglasala odluku o ulasku CG u NATO, priznala Kosovo, uvela sankcije Rusiji i druge odluke od velikog značaja za EU.

Najbogatiji državljani CG, nosioci suverenitet-birači, su predsjednici parlamentarnih političkih partija, koji na osnovu statuta političkih partija određuju i daju saglasnost na redosled kandidata na izbornim listama, samim tim njihova moć je ogromna, tim i lično bogatstvo. Jasno, najmoćniji nosilac suvereniteta, državljanin, birač u CG je Milo Đukanović, pa onda redom ostali predsjednici političkih partija zavisno da li su u Vladi ili opoziciji i koliko su mandata osvojili, u nekoliko riječi diskriminacija i korupcija biračkog prava je MAJKA SVIH KORUPCIJA.

Crna Gora je u teškoj situaciji jer političke parije i EU ne žele da omoguće nosiocima suvereniteta da ostvare pravo koje su Crnogorci imali 1906. godine na prvim izborima i na svim izborima sve do 1990. godine, da imaju jednako i neposredno biračko pravo, jer bi time izgubili ogromnu moć koju imaju na osnovu diskriminacije i korupcije biračkog prava.

Svako zalaganje Vlade u borbi protiv korupcije, koje ne bi sadržalo ostvarenje biračkog prava i usaglašavanje biračkog prava sa Ustavom i međunarodnim aktima, koji ukazuju da se biračima garantuje biračko pravo da birač bira i bude biran bez bio kakve diskriminacije, je besmisleno i predstavlja gubitak vremena.
NU Građanska akcija uputila je Vladi CG i svim poslanicima 27. saziva Skupštine CG inicijativu da pod hitno predlože Skupštini predlog za usaglašavanje biračkog prava, Zakona o izboru odbornika i poslanika, sa Ustavom i međunarodnim propisima.

Amandamanom IV na Ustav CG određeno je da je za usvajanje zakona kojima se uređuju ljudska prava dovoljna većina od 41. poslanika. Zakon o izboru odbornika i poslanika je jedini zakon kojim se uređuje biračko pravo, kao temeljno ljudsko i političko pravo. Izmjenom odredbi Zakona, člana 96 i 39a, kojima se vrši diskriminacija biračkog prava i usklađivanjem istih sa Ustavom i međunarodnim propisima, ne bi se mijenjao izborni sistem, samim tim nije neophodna dvotrećinska većina, već većina od 41 poslanika.

Na kraju, sistemska korupcija može se pobijediti otklanjanjem diskriminacije biračkog prava, odnosno omogućavanjem nosiocima suvereniteta da ostvare jednako i neposredno biračko pravo, da biraju i budu birani, bez bilo kakve diskriminacije.
Da se personalni sastav Skupštine zna tek nakon izbora, da se nosiocima suvereniteta omogući da vlast ostvaruju izborom narodnih poslanika, korišćenjem biračkog prava bez diskriminacije, tim prije što CG nema Zakon o referendumu pa nosioci suvereniteta nemaju ni mogućnost da vlast ostvaruju direktno na referendumu, zaobilazeći Skupštinu.

Otvorenim izbornim listama omogućilo bi se biračima da biraju i budu birani bez diskriminacije, primjer je Kosovo, Albanija i sve zemlje EU.

Otvorenim izbornim listama ukida se sistemska korupcija jer, nema projektovane Skupštine sa poznatim personalnim sastavom Skupštine, mjesec dana pred izbore. Koji kandidat će dobiti mandat zna će se tek nakon prebrojavanja glasova, zavisno koliko je koji kandidat sa liste dobio glasova od strane nosilaca suvereniteta i tek će takva Skupština biti istinski izraz volje birača i moći će da se bori protiv korupcije.

Sa sličnim predlogom upoznao sam članove ranijeg saziva Nacionalnog Savjeta za borbu protiv korupcije i njenog predsjednika gospodina Dritana Abazovića, poslao sam Savjetu dosta dokumentacije do koje, nadam se možete doći službenim putem. Poslao sam Savjetu odluke Ustavnog suda, Zaštitnika ljudskih prava, odluke ASK, odluke državnog tužilaštva, koje sve potvrđuju da navedeni državni organi imaju prvenstveni zadatak da se održi sistemska korupcija i diskriminacija biračkog prava, što je i logično obzirom da navedene organe dominantno bira imenije i sl. neustavna Skupština, takođe sam poslao i preporuke Savjeta RTCG, donijete na moju inicijativu, upućene uredništvu RTCG da se građanima približi pravo na jednako i neposredno biračko pravo, međutim za tu temu kao najznačajniju društveno-političku temu u zemlji, uredništvo RTCG do sada nije imalo sluha, što takođe potvrđuje da Javni servis sakriva od građana diskriminaciju i korupciju biračkog prava, kako bi ista ostala što je moguće duže.

Nada se gubi zadnja, zato vam i šaljem ovu sugestiju, iako sam siguran da je ne smijete usvojiti. Ako ništa drugo nadam se da će ostati zabilježena u izvještaju sa javnog poziva, kao dokaz da u Crnoj Gori ima građana koji znaju za sistemsku korupciju i diskriminaciju biračkog prava koja uništava Crnu Goru.