Foto: ikustracija/pxb

Ona je rekla da ako se ne liječe, senilna degeneracija makule AMD (nAMD), dijabetesni makularni edem (DME) i dijabetesna retinopatija, dovode do ireverzibilnog oštećenja vida, pa čak i sljepoće.

„Jako je bitna saradnja prvenstveno između izabranog ljekara, oftalmologa, endokrinologa kako bi se pacijentima sa izraženim simptomima AMD-a i DME-a blagovremeno pomoglo“, kazala je Adžić Zečević.

Kako bi podigla svijest građana o značaju preventivnih oftalmoloških pregleda, kompanija Hoffmann – La Roche pokrenula je nacionalnu kampanju Bistriji pogled na život. Kroz kampanju žele da ukažu na simptome bolesti, posljedice koje izazivaju ali i na načine kako da se bolest spriječi.

Adžić Zečević je objasnila da je AMD degenerativni proces koji zahvata žutu mrlju najčešće poslije 50. godine, a javlja se u suvom i vlažnom obliku.

„Suvi (atrofični) oblik staračke degeneracije mrežnjače dovodi do progresivne atrofije pigmentnog epitela mrežnjače, sa pratećom degeneracijom mrežnjače i horiokapilarisa“, rekla je Adžić Zečević.

Kako je navela, vlažni (eksudativni) oblik staračke degeneracije makule okarakterisan je horioidnom neovaskularizacijom ili seroznom ablacijom pigmentnog epitela.

Adžić Zečević je kazala da se početni simptomi ogledaju u smanjenju kontrastne osjetljivosti, sa postepenim izobličavanjem vida.

„Linije se vide u talasastom obliku, slova u tekstu nijesu poređana u pravoj liniji. Potom posmatrani predmeti su prekriveni sivim flekama koje se formiraju u sredini vidnog polja“, objasnila je Adžić Zečević.

Kako je kazala, to centralno zamućenje postaje sve intenzivnije i tamnije, tako da poslije šest do osam nedjelja ispred posmatranih predmeta nastaju velika crna polja, a periferni djelovi vidnog polja ostaju nepromijenjeni.

Adžić Zečević je istakla da dijabetesni makularni edem i dijabetesna retinopatija nastaju kao hronična komplikacija dijabetesa na očima i glavni su uzrok gubitka vidne funkcije dijabetesne populacije.

„Edem makule je osnovni uzrok gubitka vida kod pacijenata sa dijabetesom. Do njega može doći u bilo kom stadijumu dijabetičke retinopatije“, kazala je Adžić Zečević i dodala da su simptomi kod dijabetesnog makularnog edema pojava tamnih plutajućih mrlja u vidu.

Kako je rekla, nakon pojave smetnji u vidu neophodno je javiti se izabranom doktoru koji će uputiti pacijenta nadležnom oftalmologu na pregled.

„Jako je važno u slučaju pojave oftalmoloških simptoma javiti se što prije ljekaru kako bi i liječenje započelo što prije. Uspjeh u liječenju će biti veći ukoliko edem u žutoj mrlji traje kraće, jer je time i mogućnost ireverzibilnog oštećenja žute mrlje manja“, istakla je Adžić Zečević.

Faktori rizika za pojavu staračke degeneracije žute mrlje su, prema njenim riječima, gojaznost, pušenje, povišena masnoća, hipertenzija, kardiovaskularna oboljenja, alkoholizam, nepravilna ishrana, UV zraci i poremećaj hormona.

„Faktori na koje se nažalost ne može uticati su genetska predispozicija, pol – češće se javlja kod žena, kao i rasa – najčešće se javlja među pripadnicima bijele rase“, dodala je Adžić Zečević.

Kako je kazala, za nastanak dijabetične retinopatije i dijabetičnog makularnog edema najznačajniji su neregulisana hiperglikemija i dužina trajanja bolesti.

Adžić Zečević je rekla da se pacijentima savjetuje prestanak pušenja, smanjenje gojaznosti, liječenja kardiovaskularnih oboljenja, kao i dijetalna ishrane bogata zelenim povrćem, žutim, narandžastim i bobičastim voćem i ribom.

Ona je istakla da su u prevenciji značajni i fizička aktivnost, uredan ritam spavanja, izbjegavanje stresa i upotreba suplemenata.

AMD i DME se, kako je navela, dijagnostikuju kliničkim pregledom očnog dna na široku zenicu i neinvazivnom tehnikom optičke koherentne tomografije (OCT).

Zečević je navela da je u pojedinim slučajevima neophodna primjena invazivne metode – fluoresceinske angiografije, kojom se ispituje stanje vaskularne mreže retine.

„Na fundus kameri možemo slikati funduse i tako hronološki pratiti promjene na očnom dnu“, objasnila je ona.

Prema riječima Adžić Zečević, AMD i DME utiču i mogu jako umanjiti kvalitet života, jer pacijenti usljed slabljenja centralnog vida često ne mogu obavljati svakodnevne aktivnosti kao što su čitanje, gledanje televizije i vožnja automobila.

Ona je istakla da ti pacijenti predstavljaju finansijsko opterećenje za društvo i porodicu.

„Naša država obezbjeđuje podršku tako što prema određenim propozicijama Fonda za zdravstvo obezbjeđuje besplatno liječenje velike grupe pacijenata ljekovima koji se koriste u liječenju, a to su inhibitori vaskularnog endotelnog faktora rasta“, rekla je Adžić Zečević.

Ona je objasnila da se liječenje suve forme AMD ogleda u primjeni mineralnih suplemenata, vitamina, antioksidanata, dok u vlažnoj formi sada primjenjuju anti-VEGF ljekove.

Adžić Zečević je navela da se liječenje dijabetične makulopatije danas najčešće ogleda u primjeni anti-VEGF ljekova, a nekada te ljekove kombinuju sa laserom.

Kako je kazala, kod slabog odgovora na anti-VEGF terapiju primjenjuje se i kortikosteroidna terapija.

„U najtežim slučajevima kada postoji krvarenje u oku tj. u staklastom tijelu ili ako imamo najteži stepen dijabetične retinopatije, takozvanu proliferativnu retinopatiju, odlučujemo se za operaciju staklastog tijela to jest vitrektomiju“, rekla je Adžić Zečević i dodala da je, s obzirom da u tim oboljenjima postoji i upalna komponenta, neohodno primjeniti ljekove koji djeluju i na inflamaciju.

Ona je zaključila da je neophodno prepoznavanje simptoma staračke degeneracije žute mrlje od strane izabranog ljekara, a dijabetičare slati na redovne oftalmološke kontrole kako bi se spriječila velika oštećenja vida.