Ilustracija, Foto: Pexels

Kako se navodi u izvještaju Monstata u avgustu prošle godine posao je imalo 210,45 hiljada građana, a u istom mjesecu ove godine zaposlenje je imalo njih 172,15 hiljada, piše Dan.

Pad broja zaposlenih u državi konstantan je od marta, odnosno od pojave novog koronavirusa, pa je tako u martu kada je počela zdravstvena, a sa njom i ekonomska kriza, posao imalo 187,25 hiljada građana.

Od tog mjeseca počinje pad pa je broj zaposlenih u aprilu iznosio 184,60 hiljada, u maju 181,03 hiljade, junu 178,17 hiljada, julu 174,17 hiljada, te u avgustu 172,15 hiljada.

Najveći pad u broju zaposlenih bilježi se u Podgorici, gdje je u martu posao imalo 86,63 hiljade građana, a u avgustu je ta brojka smanjena za 6,93 hiljade, pa je posao imalo 79,69 hiljade stanovnika tog grada.

Nakon Glavnog grada najveći pad u broju zaposlenih bilježi se u Budvi i to za 1,83 hiljade, potom Herceg Novom 1,53 hiljade, u Nikšiću za 1,26 hiljada, slijedi Bar gdje je ta cifra 1,21 hiljada, Kotor 936, Bijelo Polje 771, Tivat 675 i Pljevlja 541.

Što se ostalih gradova tiče u Ulcinju je broj osoba koja imaju posao od marta smanjen za 491, Beranama 436, Danilovgradu 346, Rožajama 257, na Cetinju 188, u Kolašinu 166, Mojkovcu 111, Plavu 74, na Žabljaku za 63, Andrijevici 41, Plužinama 32 i u Šavniku 23.

Prema ocjeni predstavnika Saveza sindikata Nenada Rakočevića realno je opravdanje za povećanje broja nezaposlenih u svim dijelovima Crne Gore, ne samo u Podgorici, počevši od marta ove godine tražiti u posljedicama koje je za sobom ostavila pandemija Covid-19.

"Gotovo cjelokupan broj onih koji su ostali bez posla možemo tražiti u realnom sektoru, a posebno su se na udaru naš li oni iz malih i srednjih preduzeća. Veliki broj preduzetnika je čak i ugasio svoje firme, odnosno stopirao svoje poslovanje", rekao je Rakočević.

On je rekao da se u ovim teškim vremenima nažalost pokazala i nespremnost države da adekvatno odgovori na takve krizne situacije.

"Moramo istaći da su subvencije i pomoći koje je država dala ovim kategorijama bile veoma selektivne i netransparentne, gdje se ne zna ni koliko su i kome su ih dali, odnosno zna se da su velike povlastice imali preduzetnici koji već odavno imaju privilegovan položaj", smatra Rakočević.

On je dodao da se posebno zbog najvećeg broja stanovnika, po broju onih koji su ostali bez radnog mjesta, a samim tim i egzistencije ističe Podgorica.

"Budućnost što se tiče ovog problema je veoma neizvjesna, te možemo očekivati dalji rast broja nezaposlenih. Dijametralan podatak je da se broj zaposlenih u javnom sektoru povećao, što se može pretpostaviti posljedica izbora koji su bili u avgustu", kazao je Rakočević.

Podaci o godišnjem i mjesečnom broju zaposlenih dobijaju se na osnovu evidencija koje su regulisane Zakonom o evidencijama u oblasti rada i zapošljavanja, a vode se u Centralnom registru obveznika i osiguranika (CROO), koje Monstat redovno preuzima.

"Ovim evidencijama obuhvaćeni su zaposleni u preduzećima, ustanovama i organizacijama svih oblika svojine kao i strani državljani zaposleni u našoj zemlji. Podaci o nezaposlenima obuhvataju sve osobe koja su kod Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) registrovana kao nezaposlena", navode iz Monstata.


(MINA Business)