Foto: Pexel

On je u Jutarnjem programu TVCG saopštio da deset godina obavljaju analize kroz monitoringe, te da u tom periodu nijesu imali razloga da se stanje popravilo.

Svakako da se, kako kaže, u tih deset godina smanjio broj dana sa dnevnim prekoračenjem kvaliteta vazduhga, ali to, pojašnjava, dovode u vezu sa nestankom industrijskih pogona, poput Željezara i KAP-a.

Pretpostavljaju da je slična situacija, kao u četiri navedena grada, i u Beranama gdje ne postoji kontinuirani monitoring aerozagađenja, gdje su isti uslovi kao u Bijelom Polju i Pljevljima tokom sezna grijanja.

"I ova četiri grada čine više od polovine stanovništva Crne Gore, pa smo namjerno dali fokus da je više od polovine stanovnika ugroženo aerozagađenjem, ne ostavljajući da su u pitanju samo ova četiri grada koja se mjere", pojasnio je Perović.

Brojke su, smatra, alarmantne jer Pljevlja imaju 109 dana prekoračenja, Bijelo Polje 91...

Perović pojašnjava da se kvalitet vazduha po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) itekako dovodi u vezu sa zdravljem i bolestima, poput respiratornih, kardiovaskularnih bolesti, karcinomom...

Crna Gora je, kaže, specifična jer ljeti gotovo da nema problema po pitanju aerozagađenja, ali da se stanje pogoršava u zimskim mjesecima i perioda grijanja, kada se kumulativni efekat povećava zbog korišćenja fosilnih goriva za grijanje (uglja i drveta), te povećane koncentracije saobraćaja.

"Prošle godine smo i u avzustu problem s aerozagađenjem usljed sezone požare", podsjeća Perović.