Koordinatorka radne grupe za izradu Prijedloga zakona Vesna Simović-Zvicer kazala da su tim aktom predviđene značajne novine u vezi sa zaštitom žena tokom trudnoće i porodiljskog odsustva, kao i novine koje se tiču ostvarivanja prava na roditeljsko odsustvo.

Zvicer je u intervjuu agenciji MINA objasnila poslodavac ne može otkazati ugovor o radu zaposlenoj ženi zbog trudnoće, a ukoliko je otkaz posljedica nepoštovanja radnih obaveza, u tom slučaju će biti dužan da detaljno obrazloži razloge.

Prema njenim riječima, zaposlena žena koja je odsutna sa rada zbog održavanja trudnoće, porodiljskog ili roditeljskog odsustva ne može se proglasiti zaposlenom za čijim je radom prestala potreba.

"Ako je žena zasnovala radni odnos na određeno vrijeme, pa joj ugovor o radu ističe tokom trudnoće ili korišćenja porodiljskog ili roditeljskog odsustva, poslodavac će biti dužan da joj aneksom produži trajanje ugovora o radu dok koristi neko od navedenih prava", saopštila je Simović-Zvicer.

Kako je navela, novina u Prijedlogu zakona je pravo zaposlene na jedan dan plaćenog odsustva u toku mjeseca radi obavljanja prenatalnih pregleda.

Novina je mogućnost privremenog rasporeda na drugo radno mjesto, uz zadržavanje prava na zaradu u istom iznosu, na osnovu nalaza i preporuke nadležnog doktora medicine, trudnoj zaposlenoj i dok doji dijete, a koja radi na poslovima koji mogu da ugroze njen život i zdravlje, odnosno koji mogu da ugroze život i zdravlje djeteta.

"Ukoliko poslodavac nema odgovarajuće radno mjesto, biće dužan da joj isplaćuje naknadu zarade kao da je na radu", rekla je Simović-Zvicer i dodala da je ženi tokom trudnoće zabranjen noći i prekovremeni rad.

Simović-Zvicer je objasnila da je u pogledu zasnivanja radnog odnosa predviđena zabrana diskriminacije po osnovu trudnoće.

Kako je rekla propisuje se da poslodavac ne može od osobe koje je kandidat za zaposlenje zahtijevati podatke o porodičnom, odnosno bračnom statusu i planiranju porodice, kao ni dostavljanje isprava i drugih dokaza koji nijesu od neposrednog značaja za obavljanje poslova za koje zasniva radni odnos, odnosno zaključuje ugovor o radu.

"Ova pitanja spadaju u domen privatnosti kandidata u postupku zapošljavanja, te je predviđeno da poslodavac ne može tražiti da se kandidat o njima izjašnjava, kao ni nakon zasnivanja radnog odnosa", navela je Simović-Zvicer.

Kako je dodala, poslodavac ne može da uslovljava zasnivanje radnog odnosa, odnosno zaključivanje ugovora o radu dokazom o trudnoći niti može odbiti zaključivanje ugovora o radu sa trudnom ženom.

Izuzetak od ove zabrane, prema riječima Simović-Zvicer, predviđen je ukoliko se radi o poslovima kod kojih postoji znatan rizik za zdravlje žene i djeteta, a koji utvrdi nadležni zdravstveni organa.

Ona je kazala da novim zakonom zaposlena žena uživa posebnu zaštitu i nakon porođaja.

"Zaposlena žena ima pravo na porodiljsko odsustvo koje je predviđeno u obaveznom trajanju od 98 dana, od koji 28 žena koristi prije porođaja i 70 nakon porođaja, pravo na povratak na isto radno mjesto ili odgovarajuće radno mjesto sa najmanje istom zaradom, po isteku porodiljskog, odnosno roditeljskog odsustva", navela je Simović-Zvicer.

Kako je dodala, zaposlene žene će imati i pravo na pauzu radi dojenja djeteta po povratku na rad, u trajanju od dva sata u toku rada, koje može koristiti jednokratno ili dva puta tokom dana.

Simović-Zvicer je rekla da je Prijedlogom zakona zabranjen noćni i prekovremeni rad ženi koja ima dijete mlađe od tri godine, odnosno da je poslodavac može rasporediti da radi noću samo na osnovu njenog pristanka koji je dala u pisanoj formi.

Ona je saopštila da je u Prijedlogu zakona predviđeno da se roditeljsko odsustvo može koristiti po isteku porodiljskog (70 dana nakon porođaja), pa do prvog rođendana djeteta, s tim što roditelji imaju mogućnost da prenesu svoje pravo na drugog roditelja, ali ne u cjelosti.

"Predvidjeli smo takozvani neprenosivi dio roditeljskog odsustva, koji je u trajanju od 30 dana, a koje pravo oba roditelja moraju da iskoriste da bi preostali dio mogli prenijeti na drugog roditelja", navela je Simović Zvicer.

Tokom korišćenja ovog prava, kako dodaje, roditelji ne mogu biti proglašeni za lica za čijim radom je prestala potreba.

Simović-Zvicer je kazala da je predloženim rješenjima napravljen važan iskorak u pogledu zaštite žene u vezi sa trudnoćom i porođajem, kao i u pogledu pomirenja profesionalnih i porodičnih obaveza.

Ona je rekla da rješenje koja se odnose na roditeljsko odsustvo izjednačavaju oca kao drugog roditelja sa majkom, koji je u važećem Zakonu o radu bio diskriminisan.

To, kako je navela, najbolje potvrđuje činjenica da je otac mogao koristiti roditeljsko odsustvo samo ako je majka u radnom odnosu i ako ne želi da koristi roditeljsko odsustvo, što će reći da se korištenje roditeljskog odsustva od strane oca tretiralo ne kao njegovo pravo, već kao "poklon" koji nudi majka.

"Umjesto toga, predloženim rješenjima smo izjednačili oca sa majkom u pogledu ostvarivanja prava iz radnog odnosa, posebno i zbog činjenice da će i njemu biti produžen ugovor o radu koji je zaključen na određeno vrijeme, dok koristi roditeljsko odsustvo, što do sada nije bio slučaj", istakla je Simović-Zivcer.

Ona vjeruje da će nova rješenja doprinijeti porastu broja očeva koji koriste roditeljsko pravo u Crnoj Gori.

"Time ćemo stvoriti uslove da u istu ravan bude postavljeno ono što pripada domenu roditeljske odgovornosti, sa jedne strane, i roditeljskog prava, sa druge strane", istakla je Simović-Zvicer.

Ona je kazala da je posebno zadovoljna uvođenjem novog instituta "hraniteljsko odsustvo", odnosno
prvi put je predviđeno pravo na plaćeno hraniteljsko odsustvo, koje će imati zaposleni hranitelj koji je uzeo na hraniteljstvo dijete koje je mlađe od osam godina.

"Tokom korišćenja ovog prava hranitelj ne može biti proglašen licem za čijim je radom prestala potreba, ima pravo na povratak na isto ili odgovarajuće radno mjesto sa istom zaradom po isteku odsustva, kao i mogućnost promjene rasporeda radnog vremena, tako da je njegov radno-pravni status zaštićen, kao i usvojitelju djeteta", precizirala je Simović-Zvicer.

Kako je dodala ostaje, ipak pitanje statusa hranitelja koji nijesu u radnom odnosu.

»U tom smislu bi trebalo izvršiti izmjene zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, o penzijskom i invalidskom osiguranju, kao i Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, kako bi se omogućilo da hranitelji koji nijesu u radnom odnosu imaju doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje", rekla je Simović-Zvicer.